Civilna zaštita u 2016. uvodi Operativni centar na nivou FBiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak je u razgovoru za Fenu kazao da u 2016. godini žele da krenu u projekt uvođenja jedinstvenog Operativnog centra na nivou FBiH koji podrazumijeva pokretanje pozivnog centra za hitne slučajeve 112, što će zamijeniti do sada važeće brojeve 122 (policija), 123 (vatrogasci), 124 (hitna pomoć) i druge službe.

On ističe kako je to jedan od uvjeta Europske unije, jer trenutno jedino BiH i Albanija nemaju regulirano to pitanje. S obzirom na složenost državne organizacije, Parlament FBiH zadužio je FUCZ koji je pokrenuo aktivnosti u cilju ispunjavanja ovih uslova.

Jedan broj za pomoć

''Sada imamo situaciju da ljudi, u bilo kojoj nesreći da se nađu, trebaju pozvati četiri-pet brojeva tražiti tko će im pomoći. Tu obavezu pomoći preuzimaju operativni centri, tako je u svim europskim zemljama'', navodi Solak.

Dodaje da bi se glavni centar nalazio u Sarajevu, gdje bi bio server, telefonska centrala i spoj na javnu telefonsku mrežu. U svakom županijskom operativnom centru nalazili bi se preuzimatelji poziva, koji bi vršili njihovu klasifikaciju, zatim dispečeri kao koordinatori resursa i administratori sustava.

''Važnost jedinstvenog operativnog centra u FBiH jeste zbog toga što će građani definitivno brže dobivati pomoć u hitnim slučajevima, jer će se znati nadležnost i konkretne potrebe na terenu.

Ove godine pokušat ćemo ići implementaciju cijelog tog projekta'', najavio je Solak.

Također, ocijenio je da će izmjene i dopune Zakona o zaštiti i spašavanju, zaštiti od požara i vatrogastvu, priprema izmjena i dopuna plana zaštite i spašavanja, procjena ugroženosti i neki projekti koje su prošle godine pokrenuli, sigurno proizvesti mnogo bolje rezultate u ovoj oblasti.

Rano upozoravanje

''Jedan je svakako sustav ranog upozoravanja, obuka i osposobljavanje pripadnika civilne zaštite, integracija projekata koje smo već pokrenuli, a to je registar volontera, što znači da sve one ljude koji žele pomoći imamo u jednoj bazi podataka koja će biti dostupna svim strukturama zaštite i spašavanja od općine, kantona, Federacije. Tako da, prije svega, sigurnost građana podignemo na mnogo viši nivo, da aktiviramo svi te 'prstenove zaštite' '', kazao je Solak.

Podsjeća da je Federalna uprava civilne zaštite federalna agencija koja, pored bavljenja zaštitom i spašavanjem ljudi i materijalnih dobara, izvodi i deminerske operacije i uklanja neeksplodirana ubojita sredstva (NUS) na području Federacije BiH.

Po njegovim riječima, FUCZ je u 2015. godini deminerske kapacitete angažirala na ukupno 35 deminerskih zadataka na području cijele Federacije BiH, pri čemu je deminirano, odnosno različitim deminerskim metodama tretirano, ukupno 1.315.000 m2 površine, što je za 64,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Radi se o deminerskim zadacima kojima se osigurava povratak izbjeglih i raseljenih osoba (oko 50 posto), dok su ostali deminerski zadaci u funkciji razvoja poljoprivrede, obnove ili popravke i osposobljavanja infrastrukture ili drugih potreba lokalnih zajednica.

Solak ističe da su uložili ogroman napor u prošloj godini, te da može reći da su uradili veoma veliki posao. Naveo je i aktivnosti timova koji se bave uklanjanjem NUS-a.

Bombe su opasnost

''Svjedoci smo da, gdje god se nešto zakopa, malo veći objekt, nađemo avio-bombu'', kaže Solak, te dodaje da je velika opasnost općenito u BiH, kako u Federaciji BiH tako i u RS-u, velika količina zaostalog naoružanja, prije svega bombi, granata i slično, a i dio u minskim poljima.
Kada je u pitanju spašavanje unesrećenih, Solak podsjeća da u 2015. godini nije bilo značajnih intervencija ove vrste, osim u slučaju izvlačenja četvero zalutale djece na području općine Stari

Grad Sarajevo iz minskog polja, polovinom studenog 2015. godine.

Spasilački timovi FUCZ-a sa potražnim psima sudjelovali su u četiri značajnije potražne akcije za izgubljenim stanovništvom, dok je u vrijeme velikih snježnih nanosa na području općine Konjic provedena akcija evakuacije bolesne starice iz zametenog sela do nadležne zdravstvene ustanove.

Govoreći o problemima s kojim se susreću u radu, direktor FUCZ je između ostalog naveo i nedostatak ljudstva i adekvatne opreme. Ističe da ljudi u strukturama civilne zaštite, prije svega, moraju biti sposobni, obučeni, opremljeni.

''To je veoma važan segment. Drugi dio koji je bitan, da imamo taj volonterski sistem, nevladin sektor. Svjedoci smo da kada budu neke nesreće, ljudi žele pomoći. Mi onda tu moramo napraviti, prije svega, neki filter tko je za što, tko je osposobljen, tko nije, tko želi da se osposobljava'', kaže Solak.

Edukacija

Dodaje da su, sa međunarodnim partnerima, prije svega sa UNDP-om i nekim europskim zemljama, krenuli u projekt registracije volontera, izradu adekvatnih programa, uspostavljanje registra.

Solak je ocijenio da FUCZ u posljednje vrijeme ulaže ogromne napore na edukaciji svojih pripadnika, tehničkom obučavanju, usavršavanju, kako bi što spremniji obavljali vrlo složene zadatke u domenu aktivnosti ove uprave.

Navodeći brojne realizirane projekte kada je u pitanju obuka i stručno usavršavanje pripadnika FUCZ, kazao je kako je FUCZ svjesna da je neophodno proširiti znanje i pristup katastrofama kako bi se one mogle prevenirati. Zbog toga su pripadnici FUCZ pohađali specijalističke obuke sa stranim ekspertima (Njemačka, Turska, Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Belgija, Portugal, Srbija...) u domenu spašavanja pod vodom, smanjenju rizika od katastrofa, izgradnji kapaciteta za zbrinjavanje stanovništva, gašenju šumskih požara, spašavanju ljudi u snježnim lavinama i smetovima, tehnikama helikopterskog spašavanja, osposobljavanju za akcije potraga izgubljenog ili ozlijeđenog stanovništva, kako bi bili spremni i obučeni i za ovakve i slične zadatke.

Solak je na kraju podcrtao da je važan segment u pogledu smanjenja rizika od katastrofa organiziranje efikasnog sustava zaštite i spašavanja, uključujući jačanje mjera prevencije, izgradnju kapaciteta i opremanje struktura zaštite i spašavanja, procjenu rizika, planiranje, obučavanje i izvođenje vježbi radi provjere stupnja spremnosti djelovanja u slučaju katastrofa.