13. godišnjica ubojstva
Članovi Vlade Srbije odali počast ubijenom premijeru Zoranu Đinđiću
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Članovi Vlade Srbije odali su počast ubijenom premijeru Zoranu Đinđiću, povodom trinaeste godišnjice njegovog ubojstva, javlja Agencija Anadolija.
Kod spomen ploče postavljene u dvorištu Vlade, na mestu gde je atentat izvršen, vijenac je u ime aktualnih ministara, položio premijer Srbije Aleksandar Vučić.
Prvi demokratski izabrani premijer Srbije i lider Demokratske stranke Zoran Đinđić ubijen je prije 13 godina, na ulazu u zgradu Vlade Srbije, oko 12.30 sati, nakon čega je uvedeno izvanredno stanje u zemlji, koje je trajalo do 22. travnja, a u policijskoj akciji "Sablja" uhićeno je 11.665 osoba, među kojima je bilo stranačkih dužnosnika, visokih vojnih časnika, nositelja pravosudnih dužnosti i estradnih umetnika.
Kao izvršitelji odmah su osumnjičeni pripadnici zemunskog kriminalnog klana, što je potvrđivala i činjenica da je planirano da se tog dana potpiše nalog za uhićenje jednog broja pripadnika te kriminalne grupe.
Kao glavni u organiziranju ubistva premijera Đinđića, osumnjičeni su bili nekadašnji zapovjednik raspuštene Postrojbe za specijalne operacije (JSO) Milorad Ulemek Legija i pripadnici zemunskog klana Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum, koji su ubijeni 27. ožujka u pokušaju policije da ih uhiti.
Milorad Ulemek Legija bio je u bjegu 14 meseci, ali se predao 2. svibnja 2004. godine i osuđen je na 40 godina zatvora, koliko je dobio i neposredni izvršitelj atentata Zvezdan Jovanović, koji je uhićen za vrijeme akcije "Sablja". Vrhovni sud je potvrdio ove presude u prosincu 2008. godine.
U kolovozu 2003. godine podignuta je optužnica protiv 44 osobe za sudjelovanje u organiziranju ubojstva. Suđenje im je počelo 22. prosinca 2003. u Okružnom sudu u Beogradu, a 23. svibnja 2007. godine proglašeni su krivim i osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.
U obrazloženju presude između ostalog je navedeno i da je ubojstvo Zorana Đinđića političko ubojstvo upereno protiv države, ali politička pozadina ubojstva do danas nije rasvetljena.
Zoran Đinđić bio je jedan od vođa Demokratske opozicije Srbije (DOS) i revolucije "5. oktobar", kojom je sa vlasti zbačen Slobodan Milošević. Iako je DOS prethodno porazio Miloševića i na saveznim i na republičkim izborima, za potvrđivanje pobjede moralo se izaći na ulice 5. listopada 2000. godine.
U siječnju 1997. godine izabran je za gradonačelnika Beograda, iz koalicije "Zajedno", kao prvi nekomunistički gradonačelnik prestolnice Srbije od 1945. godine.
Đinđić je rođen 1. kolovoza 1952. godine, u Bosanskom Šamcu. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a osnovne studije završio je vrlo brzo, za tri i pol godine. Doktorirao je 1979. na Sveučilištu u Konstancu, u Njemačkoj, na temu "Problemi utemeljenja kritičke teorije društva", dok mu je mentor bio jedan od najistaknutijih filozofa druge polovine 20. veka, Jurgen Habermass.
Iza sebe ostavio je suprugu, kćer i sina.