Clintonovi dokumenti: Aliji se predlagale tri republike

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Alija Izetbegović je tijekom rata između Bošnjaka i Hrvata u BiH, uz snažno urgiranje Amerikanaca, pristao da BiH bude podijeljena na tri republike, piše u transkriptima razgovora između Izetbegovića s predsjednikom Billom Clintonom i njegovim suradnicima u Bijeloj kući tijekom 1993. godine, a koji su objavljeni u arhivi Predsjedničke knjižnice u Little Rocku.

Kako prenose Nezavisne novine, iz transkripata u razgovorima vođenim tijekom ljeta 1993. je vidljivo da su Clinton, Al Gore, američki potpredsjednik, i Warren Christopher, državni tajnik, pokušavali uvjeriti Izetbegovića, Harisa Silajdžića i Muhameda Šaćirbeja da su pregovori sa Srbima i Hrvatima jedina opcija, pravdajući to protivljenjem Europljana da budu pokrenuti vojni udari protiv Srba, kao i protivljenjem Europljana na dizanje embarga Bošnjacima na oružje.

Tri republike i izlaz na more

Izetbegović je Clintonu rekao kako su pod američkim urgiranjem pristali i na podjelu BiH na tri republike i na mnoge bolne ustupke, ali da očekuju zauzvrat da u srpsku teritoriju ne budu uključena područja na kojoj su većina prije rata bili Bošnjaci.

Izetbegović je dodao kako bi pristanak da srpska republika dobije muslimanske teritorije bio presedan da se nagrađuje genocid i etničko čišćenje, kao i da nitko ne bi mogao jamčiti sigurnost bošnjačkim povratnicima u ta područja. Druga dva uvjeta koja je postavio Izetbegović odnose se na dobivanje izlaza na more, kao i da bude osnovan sud za ratne zločine. Clinton je odgovorio da se slaže da Bošnjaci treba da dobiju izlaz na more.

"Mi vjerujemo da biste trebali dobijete prilaz Jadranu i najveću moguću teritoriju. Učinili smo sve što smo mogli da pritisnemo Srbe i Hrvate, ali ne vjerujem da će biti vojne intervencije da dobijete više", rekao je Clinton. Dodao je da Izetbegović ima njegovo obećanje da će SAD poslati kopnenu vojsku da implementira mirovni sporazum, ali pod uvjetom da bude dogovoren, implicirajući da sporazum pod pritiskom prema Srbima i Hrvatima ne bi bio moguć.

Razumijevanje prema Hrvatima

Drugi uvjet, dodao je, jeste da sporazum bude pod okriljem NATO-a, a ne UN-a, jer su, kako je naglasio, SAD izgubile povjerenje u UN kroz protekle događaje. Clinton je također rekao da prihvaća Izetbegovićev uvjet da se formira sud za ratne zločine i obećao da će se založiti da tako i bude. Onda je iznio frustraciju da Europljani nikako ne pristaju na ukidanje embarga na oružje za Bošnjake.

"Cijela ta situacija je meni jako teška jer nikad nisam razumio zašto ne žele glasovati da se ukine embargo na oružje. John Major (britanski premijer) mi je rekao da bi njegova vlada pala kad bi to učinio. Meni se to činilo suludo", rekao je Clinton.

Dodao je kako je jedino Njemačka podržala da bude ukinut embargo, ali sugerirajući između redova da bi to značilo da Helmut Kohl očekuje "razumijevanje" Bošnjaka prema Hrvatima.

Christopher je Izetbegoviću rekao da će vojska SAD, tijekom implementacije mirovnog sporazuma, biti raspoređena u muslimanskim područjima, a veleposlanik Šaćirbej je dodao da bi posebno bilo važno da Amerikanci budu raspoređeni u Sarajevu. Izetbegović je rekao da mu je Karadžić tijekom pregovora u Ženevi obećao da hoće povući svoje trupe oko Sarajeva, "ali ne sada".

Christopher je rekao da je realističan sporazum najbolje što muslimani mogu dobiti, te je dodao da, ako se sukobi nastave i preko zime, njihova pozicija bi mogla biti slabija nego sada. Clinton je rekao da će SAD učiniti sve da pomognu Bošnjacima.

"Vidjet ćemo šta možemo uraditi u vezi s mapom. Možda možemo učiniti još malo, barem ćemo pokušati. Ali pregovori su vaša najbolja opcija", rekao je.

Pripajanje RS-a Srbiji

Još u dokumentima deklasificiranim 2013. godine, vidi se da su SAD razmišljale da li da dozvole stvaranje tri republike u BiH, pa čak i moguće pripajanje RS Srbiji.

"Moglo bi biti moguće stvoriti trajnu 'multietničku državu' ako bi Srbi, Hrvati i Bošnjaci imali odvojene entitete", ističe se u memorandumu, i to tako da, kako piše, hrvatski i bošnjački entitet tvore labavu federaciju.

Naime, u dokumentu od 20. srpnja 1995. "Izlazna strategija za BiH" Sandyja Bergera, zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika SAD, piše da, ukoliko Srbi ne bi pristali na podjelu 49:51 posto, Bošnjaci možda trebaju prihvatiti manje od 51 posto, u zamjenu za nešto kvalitetniju teritoriju.

"Ako bude potrebno, trebalo bi da pritisnemo Bošnjake da dozvole Srbima provođenje referenduma nakon dvije do tri godine, kao što smo se složili u paketu iz 1993. godine. Naša argumentacija bi bila da, ako Bošnjaci ne mogu uvjeriti srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na čehoslovački model", navodi se u dokumentu, prenijele su Nezavisne novine.