Čovićev dnevnik s regionalne turneje: Od zemalja regije treba učiti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Opći dojam je da su zemlje u okruženju postigle mnogo na europskom putu. Albanija je tu značajno odmaknula, kao i Crna Gora. Od njih možemo puno učiti. Makedonija i problemi koji nju opterećuju, također predstavlja jedno posebno iskustvo za nas. Iz toga treba učiti i početi primjenjivati već od devetog mjeseca kada ćemo, uvjeren sam, dobiti zeleno svjetlo od EU što se tiče našeg zahtjeva za punopravno članstvo. Naravno, taj proces može trajati i neopravdano dugo ukoliko se nastavimo baviti sami sobom kao što je proteklih mjeseci slučaj, ali ga možemo i prilično ubrzati u to sam siguran, napisao je hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović u dnevniku s četverodnevne regionalne turneje tijekom koje je posjetio Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju u Srbiju.

U dnevniku koji danas objavljuje „Večernji list“, Čović ističu da iskustvo susreta i razgovora s najvišim dužnosnicima spomenutih zemalja je uvelike obogaćeno i dopunjeno samom odlukom da odabirom vrste putovanja.

Obilazak regije automobilom

''Dvojbi nije bilo. Odlučili smo regiju obići automobilom. Ovo je na jedan osobit način doprinijelo neposrednosti iskustva i doživljaja. Cijelo vrijeme puta bili smo okruženi fascinantnim pejzažima našeg Balkana i prirodnim ljepotama koje su toliko specifične za svaku od ovih zemalja, a ujedno na najneposredniji način daju do znanja da ovaj prostor predstavlja jednu veliku skladnu prirodnu cjelinu, toliko raznovrsnu i šaroliku da je nemoguće ne zastati na trenutak i diviti. Svakako i ovo je jedan od načina da se osjeti sva bliskost i povezanost naših zemalja, ali i privilegiranost pa gotovo i osjećaj ponosa što zajedno dijelimo ovakav jedinstven, u svijetu neponovljiv prostor, navodi Čović.

Iako pozitivne dojmove nosi iz sve četiri zemlje, Čović posebno ističe pozitivne promjene koje je zatekao u Tirani.

''Bilo tko tko u posljednjih nekoliko godina nije posjetio glavni grad Albanije teško može zamisliti koliko je veliku preobrazbu prošla ta prijestolnica, a onda i koliko sve više liči na suvremen europski grad i djeluje kao napredno urbano središte koje je prošlo jedinstvenu transformaciju da bi postalo neprepoznatljivo u odnosu na ranija razdoblja, pa čak i neke od ranije naslijeđene stereotipne predodžbe koje naprosto više ne korespondiraju realitetu. Naprosto, u Tiranu se mora doći kako bi se iz prve ruke vidjelo kako izgleda istinska preobrazba jednog urbanog središta. Grad je danas pravi magnet za turiste koje smo mogli zapaziti na svakom koraku'', piše Čović.

Kao posebno značajnu temu razgovora s albanskim premijerom Edijem Ramom izdvojio je status stanovnika Albanije podrijetlom iz BiH, koji sebe nazivaju Bošnjaci Bosne i Hercegovine i u okolici Drača ih ima preko deset tisuća.

''Bošnjačka zajednica koju sam tu posjetio, je tu zahvaljujući svojim precima koji su prije gotovo stoljeće i pol u Albaniju brodom krenuli iz naše Hercegovine – konkretno iz Mostara, Počitelja, Čapljine, Blagaja i Domanovića prema Turskoj u potrazi za boljim životom. Doživjeli su brodolom i nastanili se na ovoj zemlji. Kao rođeno dijete Hercegovine, fasciniralo me to da još uvijek govore čistim, izvornim hercegovačkim jezikom i naglaskom tipičnim za to podneblje. Njihov izgovor je neizmijenjen pa stoga zvuči pomalo arhaično, ali ujedno i nevjerojatno poznato svima onima koji potiču s naših prostora a osobito šireg područja Hercegovine. To nas je dodatno zbližilo i doprinijelo neposrednosti razgovor'', navodi hrvatski član Predsjedništva BiH u svom dnevniku.

Ekonomska suradnja BiH i Makedonije

Kao dobar primjer ekonomske suradnje Čović navodi angažman bh. tvrtke Hering u Makedoniji, na autocesti Kičevo-Ohrid. Tvrtka Hering d.d., djeluje u partnerstvu s makedonskom tvrtkom Transmet d.o.o., i izvodi radove na jednoj trećini cjelokupne autoceste te su zaduženi za izradu konstrukcije na 10 duplih mostova na ovoj dionici u vrijednosti radova većoj od 30 milijuna eura.

''Zahtjevnost posla oslikava i podatak da je raspon dva mosta na dvije lokacije na dionici preko 100 metara, za što je u Bosni i Hercegovini jedino osposobljena tvrtka Hering. Taj projekt je čvrst pokazatelj snage naših građevinskih tvrtki koje iznimno dobro vladaju znanjem i primjenom najnovijih tehnologija u mostogradnji, konkretno u suradnji sa Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru koji se na ovom projektu sudjeluje u ulozi konzultanta i revidenta, što je najbolja potvrda kvaliteta inženjerstva, te snažne tehničke i znanstvene potpore građevinskim tvrtkama u Bosni i Hercegovini i šire. Ovakvi i slični projekti ulijevaju pouzdanje da su tvrtke iz Bosne i Hercegovine sposobne parirati renomiranim svjetskim tvrtkama na najzahtjevnijim građevinskim projektima'', stiče Čović.

On navodi i kako su, kako kaže, zapanjujuće paralele u pogledu ustavne organizacije naših država, jer obje zemlje koriste slična konsocijacijska rješenja.

''Naime, Albanci u Makedoniji čine četvrtinu ukupne populacije, ali nemaju status manjine, već su konstitutivna zajednica čiji je jezik u službenoj uporabi s jasnom institucionalnom pozicijom, zajamčenim ustavnim i političkim pravima. Oni imaju i vlastiti državni kanal na albanskom jeziku. Dakle, raspolažu sa mnogo toga što Hrvati u BiH već godinama za sebe traže i što im se sustavno uskraćuje, što je apsolutno neprihvatljivo. Pokazatelji su jasni i nepobitni, albanski narod je u mnogim aspektima u Makedoniji konstitutivniji nego što su to Hrvati u BiH, kao tradicionalna zajednica i narod sa ustavnim pravima jednakim onima Srba i Bošnjaka, što bi i u praksi morao biti slučaj'', piše Čović.

U dnevniku objavljenom u „Večernjem listu“ Čović se osvrće i na trenutnu političku situaciju u BiH.

''Cjelokupna situacija oko referenduma još je jedno poučno i dramatično iskustvo za sve nas, koje je iznova pokazalo da prioritet u BiH treba biti bavljenje životnim pitanjima i naš europski put, kao i da ne smijemo dopustiti da dnevno-politički i populistički pristup naizgled važnim pitanjima zasjene sve ono što je naš istinski prioritet, kao i da se unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine nipošto ne trebaju riješavati izvan njenih granica. Ovdje još jednom podvlačim - jedino mi u Bosni i Hercegovini možemo i moramo što prije rastjerati crnilo koje se nadvilo nad nama. Podcijenili smo i obezvrijedili sve ono dobro i pozitivno što radimo zadnjih godinu dana. Nepotrebno je proizveden opći zastoj, a njega je moguće prerasti samo kroz međusobnu komunikaciju, unutarnju, ali i sa susjedima i prijateljima u regiji. Eskalacija teških izjava i vraćanje u povijest kojem smo svjedočili posljednjih nekoliko mjeseci mora biti prevladana'', navodi Čović.