Cvjeta korupcija: Politički moćnici zaštićeni, upitan kandidatski status BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najnoviji izvještaj OSCE-a o stanju u pravosuđu identificirao je brojne probleme u bh. pravosuđu poput potpunog zatajenje kaznenog sistema, dramatičnog pada broja optužnica i sve duže trajanje postupaka.

Upravo na te i druge stvari koje su problem u pravosuđu ukazano je na današnjoj sjednici Privremene istražne komisije zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.

Sindrom nekažnjivosti

Članovi Komisije razmatrali su Treći godišnji izvještaj OSCE-a o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti, kada je predsjedatelj Komisije Damir Arnaut (Naša stranka) podsjetio da je šef Izaslanstva Europske unije u BiH Johann Sattler jasno kazao da ako ne bude napretka na reformi pravosuđa, BiH neće dobiti status kandidata za članstvo u EU.

Članica Komisije Alma Čolo (Stranka demokratska akcije - SDA) osvrnula se upravo na sindrom nekažnjivosti upozoravajući na činjenicu da se istraga u kaznenim postupcima u predmetima korupcije obustavljaju često jer rokovi za podnošenje optužnica ne budu ispoštovani.

U slučajevima korupcije, dodala je, traži se vrlo često financijsko vještačenje koje može dugo trajati, a vještak ga može i odugovlačiti te se istraga obustavlja ukoliko se u danim rokovima ne podnese optužnica.

Smatra da je potrebno mijenjati zakon u dijelu koji propisuje te rokove iako napominje da su oni postavljeni kako neke istrage ni bi trajale u nedogled, a u tom razdoblju osumnjičena osoba ne bi mogla prakticirati brojna građanska prava.

Kazala je da u Bosni i Hercegovini ima 377 tužitelja, a iako se ne bave svi predmetima korupcije pokrenuta su 232 predmeta korupcije. Samo u Tužiteljstvu BiH postoji 56 tužitelja što je, smatra, sasvim dovoljan broj da odgovori izazovima BiH - državi koja ima 3,5 milijuna stanovnika, ali prošle godine to tužiteljstvo nije podiglo niti jednu optužnicu za korupciju.

Izdvojila je i činjenicu da je u izvještaju OSCE-a alarmantnim nazvano nepojavljivanje optuženih u sudnici i "izgleda da je kazneno suđenje fakultativno za optuženika".

''Kazneno suđenje ne može i ne smije biti fakultativno. Postupajući sudija ima mehanizme za privođenje, dovođenje i uhićenje svakoga ko se ne odazove na poziv na glavni pretres. Ljekarsko uvjerenje ne može biti bezgranično opravdanje. I to se može provjeriti. Jednostavno postoje mehanizmi da kazneni postupak bude učinkovit'' - zaključila je Čolo.

Kolaps pravosuđa

Članica Komisije Mirjana Marinković-Lepić (Naša stranka) kazala je da bi dala i jaču ocjenu stanja u pravosuđu ocjenjujući da je u Bosni i Hercegovini prisutan kolaps pravosudnog sustava.

Ističe da posebno zabrinjava odnos čelnog čovjeka Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije prema svim ovim izvještajima o kojima je Komisija raspravljala, ali i drugima koji su podastrti bh. javnosti.

Smatra da je neophodno da Komisija dobije stav VSTV-a i da se utvrdi da li se Milan Tegeltija poistovjećuje sa stranačkim šefom, misleći pri tome na lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Marinković-Lepić je mišljenja da upravo takvo ponašanje, ali i izvještaji koji oslikavaju stanje u BiH ruše ugled Bosne i Hercegovine i profesije.

Da pravosuđu u BiH nedostaje neovisnosti, integriteta i odgovornosti ni VSTV-a ni drugih institucija upozorio je član Komisije Borislav Borenović (Partija demokratskog progresa - PDP), ocjenjuje da postoje izuzeci, ali ih je teško prepoznati u vješto uspostavljenom sustavu nekažnjivosti.

Naglasio je da se ovakav nerad i nečinjenje pravosudnog sustava vrši s ciljem da se ne zamjera određenim nositeljima javnih funkcija, a sumnjiče se za korupciju, zbog čega ističe da su pokazatelji OSCE-a više nego alarmantni.

Član Komisije Zukan Helez (Socijaldemokratska partija - SDP) smatra da novi izvještaj OSCE-a nije ništa novo te da je stanje u pravosuđu odavno zabrinjavajuće i svi se slažu da je bh. pravosuđe u velikoj krizi odnosno ne funkcionira.

A tko je zaštićen?

Osvrnuo se na predmete takozvane visoke korupcije koji dramatično padaju od 2017. godine, kazavši da se ti predmeti odnose na nositelje javnih funkcija što ponovno dovodi do toga "da su politički moćnici zaštićeni".

Iznio je podatak da se procesuira 20 posto takvih optužnica, dok 80 posto bude netaknuto, ocjenjujući da opet "obični ljudi koji su dostupni budu procesuirani, ali se krupni kriminal ne dohvata".

Komisija je usvojila zaključke kojima se od Vijeća ministara BiH traži da preduzme konkretne korake za otklanjanje problema u pravosuđu koje je identificirao OSCE, a zatraženi su i odgovori od VSTV-a zbog čega je došlo do zatajenja kaznenog sustava.