Dayton je recept za rastrošnu i nedjelotvornu vlast?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Daytonska struktura BiH je neophodna za stabilnost i funkcionalno upravljanje koje nalažu europske integracije, istaknuto je u 13. Izvještaju Republike Srpske koji je upućen Vijeću sigurnosti UN.

U dokumentu se napominje da Ustav BiH održava stabilnost i demokratsku vlast u BiH kroz federalnu, dvoentitetsku strukturu i različite mehanizme koji su pažljivo koncipirani tako da zaštite entitete i tri konstitutivna naroda BiH.

"Zastoj između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u BiH u pogledu izvršenja odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci' pokazuje osjetljivost ravnoteže postignute u daytonskom Ustavu", naglašava se u Izvještaju.

Uz podsjećanje da je zastoj naslutio sudac Giovanni Bonello u izdvojenom mišljenju u ovom predmetu, ističući "jasnu i prisutnu opasnost od destabiliziranja nacionalne ravnoteže" koja je uspostavljena daytonskim Ustavom, Srpska ističe da su ustavni mehanizmi zaštite za svaki od tri konstitutivna naroda i dalje potreba koju duboko osjeća većina građana, što jasno pokazuje upravo ta dugotrajna i teška debata o tome kako izmijeniti Ustav BiH radi provođenja odluke "Sejdić-Finci".

Republika Srpska napominje da nije usamljena u strahovima u pogledu zaštite prava konstitutivnih naroda BiH. "Nova predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović podržala je napore hrvatskih političkih stranaka na punoj zaštiti prava Hrvata kao konstitutivnog naroda", podsjeća se u Izvještaju.

BiH se ne pridržava Ustava

U dokumentu se navodi da ustavni mehanizmi koji štite interese konstitutivnih naroda i entiteta znače da propisi o spornom pitanju moraju biti proizvod dogovora i konsenzusa umjesto diktata proste većine, što jeste izazov, ali je neophodan za stabilnost u BiH i zaštitu konstitutivnih naroda od represije ili marginalizacije, javlja Srna.

"Kao što promatrači BiH znaju, često je izuzetno teško postići politički konsenzus potreban za djelovanje na nivou BiH. To ne iznenađuje pošto postoji oštra razlika u stavovima između izbornog tijela u Srpskoj i Federaciji BiH i između glasača iz tri konstitutivna naroda", pojašnjava se u Izvještaju.

Ukazujući da su problemi u postizanju konsenzusa na državnom nivou vlastitomvišenacionalnom državnom uređenju kao što je slučaj sa BiH, Srpska navodi da je, međutim, prema Ustavu BiH - kako je napisan - to trebalo da bude rješiv problem zato što je uspostavljen federalni sustav koji strogo ograničava nadležnosti nivoa BiH, čime su na minimum svedene odluke koje je potrebno donijeti na nivou BiH.

"Nažalost, današnja uprava u BiH ne pridržava se ustavnog mandata kojim je uspostavljen decentralizirani federalni sustav. Nedugo nakon Daytonskog sporazuma, visoki predstavnik je počeo i postupno konsolidirao ovlasti na nivou BiH suprotno Ustavu", napominje se u dokumentu.

Podsjeća se da je visoki predstavnik prvo sebi dao široke "bonske ovlasti" kojima je istisnuo cjelokupan demokratski sustav uspostavljen Ustavom, a onda te ovlasti iskoristio za donošenje diktatorskih odluka - ponekad izravno, a ponekad neizravno - s ciljem sustavnog centraliziranja vlasti u Sarajevu.

"Daytonski ustavni sustav, koncipiran tako da na minimum svede mogućnost političkog konflikta, preokrenut je naglavačke kako bi se ta mogućnost maksimalno povećala. Prenošenje velikog broja nadležnosti, koje je izvršio visoki predstavnik, u stupnju u kom je najteže postići konsenzus, recept je za rastrošnu i nedjelotvornu vlast", upozorava Srpska.

U dokumentu se ocjenjuje da je proces centralizacije na čelu sa visokim predstavnikom rezultirao neefikasnim institucijama i disfunkcionalnom politikom koja karakterizira nivo današnje BiH, zbog čega Republika Srpska radi na vraćanju uprave u BiH na federalnu strukturu uspostavljenu Ustavom.

Neefikasne institucije

"Ako bi nivo BiH upravljao samo onim područjima za koja su mu data ustavne nadležnosti, skoro da uopće ne bi bilo mogućnosti da dođe do političkog konflikta između entiteta i konstitutivnih naroda", naglašava se u Izvještaju.

Navodi se da bi u tom slučaju nivo BiH mogao bi da usmjeri svoju energiju na to da dobro obavlja svoje nadležnosti umjesto da rasipa sredstava duplirajući ili uplićući se u nadležnosti koje su Ustavom povjerene entitetima, piše Srna.

"Republika Srpska se ne zalaže za slabu ili neefikasnu BiH, Srpska traži da nivo BiH bude snažan i djelotvoran u obavljanju svojih ustavnih nadležnosti i da njegova moć bude ograničena na te nadležnosti", ističe se u dokumentu.

Srpska je ponovo apelirala na Vijeće sigurnosti UN i međunarodnu zajednicu da poštuju potrebu za širokom autonomijom entiteta i zaštitom konstitutivnih naroda, kako je navedeno u Ustavu BiH, ističući da decentralizirana ustavna struktura BiH ne predstavlja smetnju članstvu u EU, što i zvaničnici EU često naglašavaju.

"Decentralizirani sustav BiH također je u skladu sa budućim obavezama BiH kao članice EU. Kompatibilnost decentraliziranih struktura sa članstvom u EU svaki dan pokazuju postojeće članice Unije, kao što su Njemačka, Španjolska, Belgija i Italija", napominje se u 13. Izvještaju Republike Srpske Vijeću sigurnosti UN.