Daytonski sporazum najčešće služi i za prepucavanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na Daytonski mirovni sporazum se konstantno pozivaju domaći političari, i to u onim dijelovima koji njima odgovaraju. Na nadogradnji Daytona ili pronalasku rješenja krize ne rade ozbiljno, ali se veći dio političara uzda da će upravo rješenje stići od kreatora Daytonskog mirovnog sporazuma.

I nakon toliko godina imamo one koji se zaklinju u europske integracije, a ne žele promjene Daytona, i one koji vrše najveće opstrukcije u državi, a Dayton prate kao slijepo slovo na papiru. Najčešće služi i za prepucavanja i izgovor za blokade. I naivno bi bilo vjerovati da lideri imaju moć da kreiraju i samostalno provode ovakve politike, kaže jedan od učenika pregovora u Daytonu.

"Onome tko zagovara opciju teritorijalnog rasturanja BiH, njemu Dayton nije ništa, i njega uopće ne interesiraju nikada rješenja i sada onima koji neće BiH da date situaciju, evo vi napišite ustav kakav kod hoćete, oni će reći nikakav jer im ne treba BiH, s takvim liderima i koncepcijama ne bi trebalo razgovarati, ali međunarodna zajednica je pragmatična", kaže Džemil Sabrihafizovi, pravni ekspert i sudionik pregovora u Daytonu, prenosi BHRT.

Često se Daytonski sporazum u političkim krugovima koristi kao švedski sto, što i sami znaju reći. Trenutna kriza to i oslikava. Uloge i nadležnosti entiteta, uloga i mandat OHR-a samo su neki od povoda za trenutna neslaganja. I teško je postići kompromis, ali nije rješenje u politikama koje rade na razgradnji države, tvrdi profesor Suad Kurtćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA-e.

"BiH nije sastavljana od dva entiteta, BiH se sastoji od dva entiteta i nije državna zajednica kako se govori, nego je država. Ne postoje zajedničke institucije, nego institucije, neprekidno se radi na razbijanju BiH", ističe Kurtćehajić.

Ovaj sporazum je jedino moguće rješenje za Bosnu i Hercegovinu, uz sve mane i nedostatke, te i sada u ovoj krizi Daytonski sporazum je osnovno polazište za dalji dogovor, smatraju analitičari.

"Sad smo ušli u taj procesni problem šta i kako dalje i uvjeren sam da nam je potreban jedan dogovor da vidimo kuda ćemo dalje, kako će se odvijati, šta je u čijoj nadležnosti. Međutim, jasno je da osnovno polazište mora biti upravo Dayton", naglašava politički analitičar Velizar Antić.

Iako je sporazum trebao predstavljati početak nadgradnje države, danas se jasno vidi da lideri nisu u stanju ispunjavati domaće, ni međunarodne obveze, te da se i danas oslanjaju na pomoć i rješenja upravo kreatora Daytona.

"Washington vodi realnu politiku, i svjesni su da sad nije vrijeme za neki Dayton dva, nego da treba sad fiksirati neke stvari, treba smiriti situaciju i da treba ukloniti neke stari koje su sada vrlo opasne za BiH, Balkan, i uvijek se poziva na poštivanje Daytonskog sporazuma", kaže Ivica Puljić, dopisnik Al Jazeera Balkans iz Washingtona.

A dok se domaće elite pozivaju na poštivanje Daytona, u dijelovima kojima njima odgovara, Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena država i pogodno tlo za korupciju, organizirani kriminal ili ilegalne migracije.