Deklaracija HNS-a je neosmišljena priča bez odgovora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Deklaracija, koju je Hrvatski narodni sabor u BiH usvojio prošle subote, samo je pobrojala probleme u funkcioniranju BiH i njezine manjkavosti, o kojima svi već sve znaju, ali nije ponudila niti jedno rješenje. Ako ga je i pokušala ponuditi, ono je nemoguće i neostvarivo.

Doktor političkih znanosti Dražen Pehar kaže kako deklaracija HNS ne donosi ništa novo te da je ona isprazna, politički neosmišljena, zasnovana na potpunom političkom diletantizmu te puna protuslovlja.

Politički neosmišljena

''Isprazna je jer ne sadrži nikakav ni jasan ni realan prijedlog. Politički je neosmišljena jer priča globalnu i opću priču ne upućujući na stvarne uzroke problema statusa hrvatskog naroda posebice u Federaciji BiH'', rekao je Pehar za Bljesak.info i naglasio kako jedno ključno protuslovlje bode neposredno u oči.

''Ukoliko ne postoji konsenzus unutar BiH, na čemu ta Deklaracija zasniva zahtjev za sazivanjem neke nove međunarodne konferencije o BiH? Drugim riječima, deklaracija nam kaže da HNS želi novu međunarodnu konferenciju, a ujedno nam kaže da su izgledi za takvo što nikakvi'', ističe Pehar.

Ističe kako je dojma kao da se deklaracija udvara nekom neimenovanom faktoru međunarodne zajednice, koji bi, u odsustvu unutarnjeg konsenzusa, trebao pokrenuti stvari naprijed nekom novom međunarodnom inicijative.

''No, deklaracija ujedno kaže da je revizija Daytona od strane međunarodnih predstavnika dijelom kriva za današnji status Hrvata u BiH što je još jedno protuslovlje'', kaže Pehar za Bljesak.info.

Popis dobrih želja i ideja

Sveučilišni profesor Marko Tokić, koji je svojevremeno na pretposljednjem Saboru ''održao predavanje'' hrvatskim zastupnicima o njihovoj odgovornosti, rekao je kako je deklaracija ''neki način popis dobrih želja s nekim idejama u kojima ne postoje neki odgovori''. Kaže kako je zazivanje međunarodne konferencije jedna od slabijih točki deklaracije.

''Kada se već zauzimate za novu međunarodnu konferenciju onda morate znati da će takav prijedlog imati protivnike zasigurno u RS gdje su oni postigli maksimalno što su mogli postići i svake nove međunarodne konferencije se pribojavaju. S druge strane, i oni koji su navodno nezadovoljni ustrojstvom BiH, kao Bošnjaci, zadovoljni su s načinom na koji funkcionira Federacija, pa i oni na neki način, iako zagovaraju moguća nova rješenja, ne idu u pravcu onih rješenja koja bi Hrvatima odgovarala'', rekao je Tokić za Bljesak.info te ističe kako je dio deklaracije, koji se odnosi na dijagnozu stanja te priču o daytonskoj BiH kao neostvarenoj državi odličan.

No, Pehar, navodi kako deklaracija počinje nekim kvazi-patriotskim iskazom lojalnosti prema BiH te da bi zbog iznesenog u njoj Hrvati mogli ostati bez saveznika u državi.

''Kome takav iskaz danas treba? Posebno, zašto treba Hrvatima u BiH? Deklaracija implicira i kritiku daytonskog Ustava za BiH, u oba smisla, i u onome izvornom, bez međunarodne revizije, i s međunarodnom revizijom pod kontrolom visokog predstavnika. Samim tim, ona prijeti da Hrvate ostavi bez jasnih saveznika unutar same BiH, a pri tome mislim uglavnom na one koji iskreno brinu za ustavni položaj RS. Dakle, i u tome smislu Deklaracija predstavlja promašaj'', navodi Pehar.

Minimalna prognoza

Tokić kaže kako je ''terapija želja dobra, a prognoza minimalna'' te ako međunarodna konferencija nije usklađena s nekim međunarodnim tendencijama, da ne postoje nikakve šanse za novu međunarodnu konferenciju.

''Osim ako zaista ne postoji dobra volja međunarodne zajednice da ovo stanje ovakvo kakvo jest završi i da međunarodna zajednica sama inicira novu  konferenciju na kojoj bismo mi onda imali konstruktivan pristup'', rekao je Tokić istaknuvši kako je dijagnoza stanja točno onakva kako u deklaraciji stoji.

''Međutim, što se tiče terapije kada je u pitanju novi ustav, tu ima sad nekih stvari o kojima bi se dalo raspravljati i ima nekih stvari koje su na neki način bi trebalo reći da prethode ovoj priči o novom ustavu'', kaže Tokić te kao primjer navodi izmjenu izbornih zakona što prethodi novome ustavu te da je nejasno je li se odnosi na trenutno stanje ili se i dalje misli da će i nakon novog ustava ostati Federacija i RS odnosno Dom naroda i Vijeće naroda.

''Osobno mislim da ovo, kada je u pitanju novi ustav, nije do kraja definirano. Što se podrazumijeva da se iščitati iz nekih izjava. Navodno se radi o četiri federalne jedinice. No, nije rečeno jesu li te federalne jedinice makar i jedna od njih s većinom hrvatskog naroda iako se to da naslutiti i nije u tome osim što je načelno rečeno da bi trebalo riješiti na jednak način položaj malobrojnijih naroda u tim federalnim jedinicama. Nije definirana ta četvrta jedinica, da li je to nekakav distrikt u kojem bi bila neka drugačija pravila ili bi ona, također, bila simetrično riješena s obzirom na to da bi onda jedan od konstitutivnih naroda imao dvije većinske federalne jedinice'', kaže Tokić za Bljesak.info.

Koliko može dobaciti HNS

Ističe kako je se iz deklaracije ne može zaključiti i da u njoj ne postoje odgovori zalaže li se ona za uspostavu federalnih jedinica s teritorijalnim diskontinuitetom ili s teritorijalnim kontinuitetom.

Pehar ide dalje u kritikama deklaracije pa kaže kako ''ona najviše podsjeća na nekadašnje 'konstruktivne kritike' Saveza komunista Jugoslavije upućene samima sebi, kojima je trebalo odglumiti neku vrstu demokracije i volje da se napravi stvarni progres''.

''Ujedno ova Deklaracija pokazuje koliko daleko može dobaciti HNS u sadašnjem trenutku. U tome smislu, smatram da je posljednji i HNS, i deklaracija, poslužila isključivo tome da se predsjedniku HDZ-a BiH izglasa još jedna pozicija jer, zbog nekih razloga, on očito želi zadržati poziciju jedinog legitimnog predstavnika hrvatskog interesa u BiH. Naravno, iz čisto praktičnih razloga, te bi dvije pozicije trebale biti razdvojene - naime, jasno je da jedan čovjek ne može na sebe preuzeti toliki politički teret u čisto poslovnome smislu - posebno imajući u vidu da ni sam Ured Predsjednika HDZ-a, u institucionalno-profesionalnome pogledu, ne ispunjava kriterije jednog ozbiljnog ureda ni u minimalnome smislu'', kaže Pehar za Bljesak.info i stiče kako deklaracija zauzima negativan stav i prema daytonskom Ustavu, i prema izbornome zakonu.

Hohštapleraj i fašizam

On je deklaraciju nazvao ''čistim hohštaplerajem''.

''Ti ljudi ništa ne čitaju, i pojma nemaju o osnovama Daytonske BiH'', rekao je za Bljesak.info Pehar.

I Tokić kaže kako je ovime hrvatska politika je izrekla dobre želje ali da se ne vidi ono što bi vodilo do tih rješenja.

''Nisam nigdje uspio pronaći niti odgovornost hrvatskih zastupnika niti što će oni u tijelima vlasti BiH učiniti da se ide u tom pravcu ili na međunarodnim konferencijama ili negdje na nekim mjestima na kojima se može govoriti. Ne vidim obvezu tih članova HNS-a da će u tom pravcu djelovati'', zaključio je Tokić za Bljesak.info.

Istodobno, već su uslijedile i kritike stranaka u BiH, pa je dopredsjednik SDA i bošnjački član Predsjedništva rekao kako je deklaracija HNS-a ''bila nepotrebna te u ovom trenutku unijela bespotreban nemir''. 

''Sada nije realno voditi razgovore o ustavnim promjenama, već se moramo fokusirati na reforme u realnom sektoru'', rekao je Izetbegović.

Predsjednik SDP-a BiH, Nermin Nikšić rekao je i kako se treba boriti protiv nedavno iznesenih stavova u deklaraciji HNS-a te da se treba ''ujediniti protiv zahtjeva HNS-a za etnički utemeljenom federalizacijom BiH''.

''To dijeli zemlji i to je fašizam'', rekao je Nikšić.