Mostarska lijepa priča
''Deponija guma'' u Salakovcu kao ping pong loptica između županije i grada
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Požar na nelegalnoj 'deoniji guma' u Salakovcu danima je gušio stanovništvo sjevernog područja Mostara. No institucije ni danas, dva tjedna nakon toga, ne znaju tko je nadležan za reagiranje, kažnjavanje pa i zatvaranje 'deponije'.
Požar na 'deponiji' izbio je 15. studenog, požar se ugasio vjerojatno nakon što je materija sama izgorjela, a mještani su prestali zvati vatrogasce, koliko je javnosti poznato, 21. studenog.
Vatrogasci su ranije imali pristup požarištu kako bi mogli požar staviti pod kontrolu, no vlasnik ovog objekta nije im dozvolio potpuno gašenje koje je bilo moguće samo ako se gume zatrpaju pijeskom.
I sada je ostalo u zraku visjeti pitanje je li došlo do pogreške u procjeni i tko snosi odgovornost za nemogućnost gašenja požara, jer je samim izgaranjem guma bio direktno ugrožen život i sigurnost građana. Naknadno se saznalo i da se ova 'deponija' nalazi na vodozaštitnoj zoni izvora Salakovac, gdje je gradnja objekata ovakvog tipa zabranjena.
Županijska građevinska inspekcija nenadležna
Nakon više od tjedan dana čekanja, Bljesak.info je dobio odgovor od Županijskog urbanističkog i građevinskog inspektorata Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ, koji su, kako su nam rekli, izvršili dana 21.11.2023. godine inspekcijski pregled na lokaciji Salakovac - poduzeće Ledi d.o.o. Mostar.
Pročitajte još
''Inspekcijskim pregledom je utvrđeno da su objekti izgrađeni na lokalitetu Salakovac u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, te je, dana 22.11.2023. godine, predmet dostavljen na nadležno postupanje Službi za inspekcijske poslove Grada Mostara'', rečeno nam je iz ove inspekcije.
Iz mostarske Službe za inspekcijske poslove za Bljesak.info vraćaju akt Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ, s potpisima šest urbanističko građevinskih inspektora.
Grad vraća Županiji
Kao što su i ranije govorili za naš portal iz ove inspekcije, vodozaštitna zona Salakovac, kao i ostale vodozaštitne zone ne spadaju u njihovu nadležnost.
Jesenka Mahinić, šefica službe nam je pojasnila kako uvidom u Odluku o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište Salakovac-Grad Mostar i Zaključak o usvajanju Elaborata o zaštiti izvorišta Salakovac; urbanističko građevinska inspekcija Grada Mostara nije stvarno nadležna za postupanje u predmetu koji su im iz Ministarstva dostavili. Iz tog razloga predmet im vraćaju.
U pripremi za provođenje inspekcijskog nadzora, urbanističko-građevinska inspekcija razmatrajući zahtjev, izvršila je uvid u prostorno planske dokumente kao i u pregled katastarskog operata za k.o. Prigrađani, te je kako su rekli utvrđeno, da su građevinski objekti pobrojani u aktu zahtjeva Ministarstva locirani u granicama druge zaštitne zone izvorišta pitke vode Salakovac.
Za tu zonu vrijede stroge zabrane i ograničenja ljudskih aktivnosti, radi smanjenja rizika od zagađenja izvorišta ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na izvorištu, na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost vode.
Odlukom o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište Salakovac-Grad Mostar kako su nam rekli u gradskoj inspekciji, decidno su utvrđene nadležne inspekcije za provođenje nadzora u zaštitnom pojasu izvorišta.
Bez dozvola Ministarstva zaštite okoliša
Inače, ranije smo iz Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ, dobili informaciju kako od njihovog ministarstva sporna 'deponija' nikada nije zatražila okolišnu dozvolu.
''Za 'deponiju guma' na predmetnoj lokaciji u naselju Salakovac, u ovom ministarstvu nikada nije zaprimljen zahtjev za izdavanje dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom'', rečeno je ranije za Bljesak.info iz županijskog ministarstva.
Slijedom navedenoga, ako isti posluje na navedenoj lokaciji riječ je o nelegalnom objektu, pojašnjavaju.
''Riječ je o nelegalnom objektu u smislu odredbi Pravilnika o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom („Službene novine FBiH“, broj 9/05) kojim se ''uređuje postupak izdavanja dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (u daljnjem tekstu: dozvola), utvrđuju aktivnosti male privrede za koje nije potrebno pribavljanje dozvole i uvjeti uz čije ispunjenje nije potrebno pribavljanje dozvole'' (članak 1. Pravilnika)'', navode iz Ministarstva.
Pročitajte još
''Također, stoji da se odredbe Pravilnika 'odnose samo na aktivnosti upravljanja otpadom i vršitelje aktivnosti, koji ne podliježu obvezi pribavljanja okolinske dozvole'. Uvidom u evidencije koje vodi Ministarstvo po službenoj dužnosti, utvrđeno je kako za ''deponiju guma'' na predmetnom lokalitetu u naselju Salakovac nikada nije zaprimljen zahtjev za izdavanje okolinske dozvole te samim tim ista nije ni izdana'', pojasnili su iz ministarstva.
Tko treba reagirati?
Pod pretpostavkom da se 'deponija guma' nalazi na predmetnoj lokaciji, koja se po saznanjima spomenutog ministarstva nalazi unutar I. vodozaštitne zone izvora Salakovac, iz Ministarstva zaštite okoliša rekli su da prvi korak u inspekcijskom nadzoru treba učini mjerodavni urbanistički ili građevinski inspektor budući da u toj vodozaštitnoj zoni nije dozvoljena izgradnja i rad takvih objekata, koje se proglasilo nenadležnim za ovu lokaciju.
Inače, danas smo prvi put dobili i službenu informaciju o nazivu firme. Društvo za trgovinu, proizvodnju, ugostiteljstvo i usluge "LEDI" EXPORT-IMPORT d.o.o. Mostar je prema informacijama Portala poslovanje.ba osnovana 28.3.2003 godine na osnovu rješenja broj 1-10947 kod općinskog suda. Osnovna djelatnost je Trgovina na veliko ostacima i otpacima, a sjedište joj je u blizini trga Musala u Mostaru.
Tijekom pisanja ranijih tekstova, na brojne pozive županijskim inspekcijama nadležnih ministarstava, jedna od inspektorica nam je rekla kako su već ranije imali otvoren predmet s ovom lokacijom, jer u prvoj vodozaštitnoj zoni ne smije biti ovakvih objekata, te je i ranije zatražena zabrana izvođenja bilo kakvih aktivnosti na tom području.
No unatoč svemu, iako je i ranije ustanovljeno da je 'deponija' nelegalna, 'deponija' i dalje radi, a institucije i dalje ne znaju u čijoj je nadležnosti reagiranje.
