Deset likova koji će 2017. tresti Europu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska unija ušla je u 2017. uz pritiske i izazove i izvana i iznutra, uključujući bujanje euroskepticizma širom kontinenta.

Na listi "top ten" ljudi koji će u takvim uvjetima najviše utjecati na Europu, pored lidera EU i onih koji to žele biti, nalaze se i predsjednici Rusije i SAD-a, kao i migrant iz Afrike i "mrzitelj" Europe, piše Beta.

Trump

Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u zapanjila je Europljane već šokirane odlukom Velike Britanije na referendumu da izađe iz EU. Ta odluka je nadahnula euroskeptike i protivnike establišmenta.

Kada Trump 20. siječnja uđe u Bijelu kuću, politika koju bude vodio, u skladu s obećanjima iz kampanje ili ne, mogla bi u velikoj mjeri utjecati na Europu.

Trumpova proračunska politika može ohrabriti biznis u EU, gdje usporena ekonomija doprinosi političkoj nestabilnosti, međutim, Trumpov trgovinski protekcionizam mogao bi djelovati upravo suprotno.

Na EU će djelovati i Trumpova politika oko NATO-a, kao i zalaganja za bolje odnose s Rusijom.

Poljski prkos Zapadu

Napominjući da ljudi s "top ten" liste nisu pobrojani po snazi utjecaja na EU, portal iz Bruxellesa EurActiv.com kao sljedećeg navodi lidera poljskih vladajućih konzervativaca Jaroslava Kačinjskog koji stalno prkosi Zapadu.

Krajem prosinca EU je zaprijetila sankcijama Varšavi ako u roku od dva mjeseca ne ispuni preporuke za otklanjanje sustavnih prijetnji pravnoj državi, prije svega u vezi neovisnosti ustavnog suda, međutim, Kačinjski računa na veto saveznika, poput mađarskog premijera Viktora Orbana.

Na poljska sporenja s Bruxellesom, odnosno na podjele između istoka i zapada, računaju i britanski diplomati u vezi s pregovorima o Brexitu.

Geert Wilders

Nizozemski birač, kako se navodi, također bi mogao odrediti "ton" europske izborne godine ako se potvrde rezultati istraživanja po kojima će anti-islamska Stranka slobode Geerta Wildersa biti najjača u parlamentu.

Iako koalicijske vlade više stranaka znače da Stranka slobode vjerojatno neće vladati, njezina pobjeda može potaknuti glasače krajnje desnice kasnije na izborima u Francuskoj i Njemačkoj.

Europa će u ovom slučaju pratiti kako se jedna od zemalja osnivača EU bavi čovjekom koji želi izađi iz EU hoće li pokušati držati ga podalje od vlasti ili će ga uvesti u vlast da u dodiru s realnošću ublaži svoju retoriku.

Britanska lady

Istovremeno će britanska premijerka Theresa May još više dobiti na značaju kada obavijesti Bruxelles o pokretanju procesa izlaska Velike Britanije iz EU. May će to uraditi do kraja ožujka 2017.

Ona mora ujediniti i svoju vladu i zemlju iz koje stižu prijetnje odcjepljenjem i zatim se boriti s Europljanima koji strahuju da bi svaki ustupak Britaniji bio "zakivanje još jednog čavla u kovčeg Unije".

Francuska dama

Sve to možda neće ni biti mnogo važno ako liderka anti-EU Nacionalnog fronta Marine Le Pen 7. svibnja postane predsjednica Francuske. Istraživanja ukazuju na njezinu pobjedu u prvom krugu 23. travnja, ali mnogi sumnjaju da može dobiti većinu i odnijeti konačnu pobjedu.

Međutim, poslije Brexita i Trumpa nitko ne vjeruje u istraživanja, a Marine Le Pen pridobila je milijune koji nikada nisu glasovali za rasizam i antisemitizam njezinog oca. Kako se ocjenjuje, mnogo toga ovisit će o protukandidatima na francuskim izborima, ali je izvjesno da, ako ona dođe na čelo Francuske, to može biti kraj Unije, barem onakve kakva je sada.

Putin i migranti

Među onima koji će utjecati na EU je i nepoznati migrant iz Afrike kome se, s obzirom na taktiku EU koja je uspjela zadržati Sirijce podalje od Grčke, nameće pitanje zašto da prelazi Saharu i Sredozemno more samo da bi bio uhvaćen i vraćen kući.

Na listi je i predsjednik Rusije Vladimir Putin koji nastoji obnoviti svjetski utjecaj Moskve i može praviti prijatelje ili neprijatelje na Zapadu na mnogo načina, od kontrole opskrbe plinom, do podrške protivnicima EU.

Lideri EU za sedam mjeseci trebaju odlučiti hoće li ukinuti ili zadržati sankcije Rusiji uvedene zbog krize u Ukrajini. Neke članice ne slažu se s nastavljanjem sankcija i, ako Trump ublaži američke sankcije, EU će teško spriječiti jednu ili više članica da blokiraju produžavanje sankcija Rusiji.

Prezadužena Italija i poljuljana Merkel

Čovjek od utjecaja na situaciju u EU u 2017. bit će i talijanski predsjednik Sergio Mattarella koji mora nagovoriti stranke u svojoj zemlji da upravljaju trećom po snazi ekonomijom zone eura, dok se spremaju za izbore koji će se održati ne zna se točno kada i po kojim pravilima.

Talijanski partneri iz zone eura sa strepnjom prate što se događa s tom prezaduženom zemljom i njezinim posrnulim bankama. Upućeni kažu da je, za razliku od Grčke ili Portugala, Italija isuviše velika da bi propala, ali i isuviše velika za spašavanje.

Europsku politiku u 2017. definirat će i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja će se boriti za četvrti mandat na izborima u rujnu i koju smatraju liderom europskih lidera. Ona je suočena s ljutnjom i bojaznima zbog milijun tražitelja azila koji su stigli u Njemačku 2015.

Na krilima straha od imigracije, euroskeptici u Njemačkoj mogli bi se izboriti za prva mjesta u Parlamentu što bi moglo vrlo iskomplicirati koalicijske pregovore Angele Merkel, koju smatraju ključnom za stabilnost Europe, ali je pitanje što ona može uraditi ako se Europa počne kruniti.

Čovjek u crnom

Posljednji na listi "top ten" je tzv. "čovjek u crnom koji je došao da mrzi Europu u kojoj živi". Islamska država potpiruje njegov gnjev i tjera ga reagira. Šire gledano, "čovjek u crnom" može stajati iza nepoznatih i nepredvidivih događaja koji u najmanju ruku mogu uznemiriti javno mnijenje i skrenu EU s puta planiranog za 2017.

Kao "ljude važne spomena" za EU u 2017. portal EurActiv.com dodao je i europsku tajnicu za konkurenciju Margrethe Vestager, turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i predsjednika Europske centralne banke (ECB) Maria Draghija.

Turske prijetnje

Tajnica Vestager "obrušila" se na neke od najvećih svjetskih multinacionalnih kompanija zbog poreznih aranžmana i bit će zanimljivo vidjeti hoće li joj biti dozvoljeno da takav čvrst stav zadrži u sljedećoj godini.

Turski predsjednik se 2016. godine suočio s pokušajem puča i serijom terorističkih napada, kao i najtežim razdobljem u odnosima EU i Turske u novijoj povijesti. Sporazum EU-Turska o izbjeglicama na meti je kritika a Erdogan prijeti povlačenjem iz sporazuma ukoliko se prekinu pregovori o ulasku Turske u EU.

U međuvremenu predsjednik ECB mirno prati usporen ekonomski oporavak zone eura poslije financijske krize i očekuje se da tako i nastavi. Međutim, kako se navodi, neki u EU mogli bi izgubiti strpljenje zbog takvog "sporog i stabilnog" pristupa.