Dobrovoljci s Balkana odlučuju o mobilizaciji u proruske snage

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pozivi za ponovno regrutiranje dobrovoljaca u redove proruskih snaga iz Bosne i Hercegovine i Srbije objavljivani su prije ali i tijekom prvih dana napada Rusije na Ukrajinu. Sugovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrđuju da spremnost za ratovanje postoji uz napore da se zaštite identiteti novih regruta, dok neki vjeruju da će službena vojska “završiti posao” bez potrebe za dobrovoljcima.

Dan prije nego će Rusija napasti Ukrajinu, četnički vojvoda Bratislav Živković je, odgovarajući na pitanja novinarke portala RuSerbia.com, namijenjenog osobama s ruskog govornog područja, naveo kako “ima dosta srpskih dobrovoljaca koji su i danas spremni da odu u Donjeck”.

“Pišu mi mnogi ljudi koji bi željeli da brane Novorusiju. Nemojte čak ni sumnjati, takav odred neće biti sam. Bit će Srba. Kao i uvijek”, navodi u intervjuu Živković.

Sedam dana nakon ovog intervjua on za BIRN BiH navodi kako u Ukrajini već ima pristiglih proruskih dobrovoljaca.

“Među dobrovoljcima na strani LDNR-a [Luganska i Donjecka narodna republika] se uveliko nalaze Srbi koji su već od ranije bili tamo, oni koji su se zatekli u Rusiji i ima pristiglih, doduše u nevelikom broju zbog otežanog prijevoza, ali je interesiranje ogromno”, kaže Živković i dodaje kako se na strani Ukrajine nalazi određeni broj Hrvata, Bošnjaka i Albanaca.

BIRN BiH nije mogao neovisno potvrditi Živkovićeve navode o skorom odlasku dobrovoljaca s Balkana u Ukrajinu.

Mogućnosti odlaska u Rusiju i Ukrajinu smanjene su nakon što je veliki broj europskih zemalja obustavio letove prema Rusiji zbog invazije ove zemlje na Ukrajinu. Ali ranija ruta preko Beograda, Moskve i Rostova na Donu do ukrajinske regije Donbas i dalje je moguća zahvaljujući letovima “Air Serbije” između dva glavna grada Srbije i Rusije.

Dok pojedine europske zemlje najavljuju da neće sankcionirati dobrovoljce koji se pridruže ukrajinskim snagama u BiH i Srbiji, svako pridruživanje stranom ratištu ostaje zakonski kažnjivo iako je teško procijeniti koliko će to uticati na odluku dobrovoljaca jer su u Srbiji prolazili s uvjetnim kaznama, a u BiH je za ranije ratovanje u Ukrajini do sada suđeno samo jednoj osobi, koja je oslobođena.

Premda službenih podataka o odlascima bh. državljana u Ukrajinu u posljednjih nekoliko dana i tjedana nema, brojni korisnici na društvenim mrežama iskazuju spremnost za odlazak ili upućuju takve pozive. Prema mišljenju stručnjaka, još uvijek nije moguće procijeniti je li odziv na društvenim mrežama uistinu i prikaz realnog stanja odlaska u intenzivirani sukob koji u Ukrajini traje od 2014. godine.

Da je “došlo vrijeme” u programu “Vaši novosti” upozorio je Aleksandar Borodaj, čelnik Saveza dobrovoljaca Donbasa, ujedno i prvi premijer DNR-a.

“Sada je Savez dobrovoljaca Donbasa, a posebno ja, i stožer Saveza zauzeti mobilizacijskim aktivnostima”, naveo je Borodaj, kako stoji u transkriptu njegove izjave objavljene na Telegram kanalu Saveza.

“Mi mobiliramo dobrovoljce za organizirano slanje u pomoć republikama Donbasa, ruskom stanovništvu Donbasa”, navodi se u transkriptu objavljenom 18. veljače.

Istog dana na društvenim mrežama Saveza, koji je i ranije okupljao dobrovoljce iz Srbije i Republike Srpske koji su se borili na ruskoj strani u ukrajinskoj regiji Donbasa, najavio je formiranje operativne rezerve dobrovoljaca navodeći kako je za članstvo potrebno kontaktirati stožer.

Kacper Rekawek, postdoktorant u Centru za istraživanje ekstremizma Univerziteta u Oslu, navodi kako su na ranije pozive za odlazak na ratovanje u Ukrajini odgovarali većinom Srbi koji su putovali u Donbas.

Kako kaže, dok su pozivi 2014. godine bili skrivani, danas su vidljivi na svim društvenim mrežama, uz savjete kako doći na ratište.

“To omogućava mobilizaciju pojedinaca. (…) Vidjet ćemo koliko će ljudi otići, ja sam siguran da će više nego 2014. godine”, navodi Rekawek.

Prema BIRN-ovoj Bazi presuda za terorizam i ratovanje na stranim ratištima, u Srbiji je do sada osuđeno 29 osoba, a u Crnoj Gori jedna za ratovanje u Ukrajini, dok policijske agencije u BiH procjenjuju da je više od deset dobrovoljaca ratovalo u Ukrajini.

Predrag Petrović iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku navodi da odlasci danas u odnosu na 2014. godinu imaju više političku nego vojnu težinu.

“Ti dobrovoljci ne mogu ništa značajnije da promijene kao 2014. ili 2015. godine. Sad je vojna operacija obimnija i oni su točkica u moru vojne operacije”, kaže Petrović.

To ima političku težinu, da se kaže da postoje organizacije koje su spremne da sudjeluju u operaciji, a to može imati dalekosežne posljedice po Srbiju i druge države na Zapadnom Balkanu jer nije svejedno sudjelovati u toj organizaciji, pojasnio je Petrović.

Savez dobrovoljaca Donbasa je uz poziv objavio i uputstvo za prijavu prema kojem je potrebno navesti puno ime, datum rođenja, vojnu specijalnost, iskustvo u vojnim operacijama i kontakt telefon. Niti Savez, niti osobe čiji su brojevi telefona ostavljeni u pozivu nisu odgovorili na upite BIRN-a BiH.

Savez, koji okuplja bivše dobrovoljce, ranije je odlikovao neke od njih iz BiH i Srbije. Jedan od njih za BIRN BiH je neslužbeno potvrdio da, prema njegovim saznanjima, još uvijek nije bilo odlazaka dobrovoljaca iz BiH ili Srbije u Ukrajinu.

Uz Savez, dobrovoljce s Balkana okupljaju i kozačka udruženja.

Bivši član Upravnog odbora Saveza dobrovoljaca Donbasa Nikolaj Đakonov objavljuje sadržaje na Facebook profilu od početka ruske invazije na Ukrajinu. Uz objavu slova Z, koje se nalazi na vozilima ruske vojske u Ukrajini, Đakonov, koji je 2014. godine posjetio Banja Luku, što su tada pojedini analitičari ocijenili kao podršku kandidaturi Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske, objavio je i priopćenje Kozacima. BIRN BiH je ranije pisao kako je, prema saopštenju Saveza Kozaka-vojnika Rusije i inozemstva (SKVRiZ), čiji je Đakonov vrhovni ataman, ovoj organizaciji podređeno je bilo više od 600 donskih, astrahanskih, sibirskih i tereških Kozaka.

Đakonov u proglasu na Facebooku navodi kako se radi o važnom i odlučujućem trenutku u povijesti Rusije nakon odluke predsjednika Putina, koji je ranije odlikovao Đakonova, da “zaštiti građane neovisna republika Donjeck i Lugansk od krvoprolića neonacista”. Dok navodi kako su Kozaci uvijek bili u središtu događaja kojima se štitila državna granica, on navodi kako se nada da neće iznevjeriti slavu Kozaka.

“Naš zadatak u ovim teškim i odlučujućim danima u svjetskoj povijesti jeste da podržimo predsjednika i naše oružane snage koje rješavaju najvažnije geopolitičke zadatke. Ako je potrebna pomoć, nemojte ostati po strani”, navodi Đakonov.

Druga kozačka organizacija čiji su članovi ranije pozivali na odlazak u rat u Ukrajinu, Balkanska kozačka vojska, nije se oglašavala od početka invazije Rusije.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar Đakonova niti Balkanske kozačke vojske.

Uz kozačke, i druge proruske organizacije u regiji ranije su slavile odlazak na ratište u Ukrajinu.

Ekstremizam na “razvalinama” neutralnosti

Petrović smatra kako desničarske organizacije u Srbiji, na “razvalinama” neutralnosti Srbije, love ljude po Srbiji da idu u Ukrajinu da se bore.

“Prema našem istraživanju, upravo te organizacije koje propagiraju odlazak na ukrajinsko ratište imaju veoma veliku uspješnost i prolaze kod građana Srbije – oni su sve konzervativniji i prihvaćaju sve za šta se oni zalažu. To je najveća posljedica djelovanja takvih organizacija”, kaže Petrović.

On navodi da postoji tendencija da ljudi slave ono što ruski režim radi u Ukrajini i da to njima predstavlja neku vrstu kosmičke pravde – da se Zapad “suočava s onim što je činio 90-ih godina Srbiji”.

Organizacija desničarskih ekstremista “Narodna patrola” najavila je za danas, 4. ožujka, prosvjed podrške Rusiji u Beogradu tvrdeći da se Vladimir Putin bori protiv “nacističke i prozapadne vlade”.

Na prosvjedima je najavljeno i sudjelovanje Mladena Obradovića, predsjednika krajnje desničarske organizacije “Obraz”.

Djelovanje ove organizacije je Ustavni sud zabranio 2012. godine, ali je ona ipak nastavila da postoji. Nakon što je djelomično izmijenila naziv, 2019. godine je i službeno registrirana.

Poziv na ovaj skup uputio je Andrey Rodionov, predsjednik udruženja “Rusko-slovensko ujedinjenje i preporod” – RUSOV,  snimivši kratki video koji je potom objavio na svom profilu na društvenoj mreži VKontakte.

Rodinov je ranije pozivao i dobrovoljce iz Ukrajine koji su proruski orijentirani da mu se jave, a na njegovom profilu objavljene su fotografije sa Damnjanom Kneževićem, predstavnikom “Narodnih patrola”.

Novi odlasci starim rutama

Potvrdni odgovor na pozive za ratovanje na društvenim mrežama je podijelio Dejan Berić, srbijanski dobrovoljac koji se prije nekoliko godina, kao snajperist, priključio proruskim snagama u samoproglašenoj Donjeckoj narodnoj republici (DNR).

“Mislim da poslije ovog videa neko vrijeme neću biti na vezi. (…) Rat je počeo, počeo je žestoko”, navodi u videosnimci objavljenoj 21. veljače ove godine na YouTube kanalu.

Završavajući video, navodi kako će se javiti kada bude bilo interneta, možda i s druge teritorije, a dva dana nakon na Facebook profilu uz fotografiju snajpera navodi kako ga neko vrijeme neće biti. Na upit novinara BIRN-a BiH Berić nije odgovorio.

Kako je ranije navodio, on posjeduje pasoš DNR-a, te smatra obvezom priključenje proruskim snagama. Zbog sumnje za sudjelovanje u ratu, Više javno tužiteljstvo u Beogradu počelo je sprovoditi dokazne radnje protiv Berića. Kako su za BIRN BiH naveli iz Tužiteljstva, on nije dostupan nadležnim organima Srbije.

Dejan Vujić iz Šapca i Momir Simić, koji su ranije dijelili fotografije u vojnim uniformama s Berićem, nedavno su objavili nove fotografije u vojnoj uniformi.

Vujić je 24. veljače, prvog dana ruske invazije, objavio fotografiju na kojoj je on u vojnoj uniformi, s puškom u ruci, pored table na kojoj piše “Rusija”. Ispod te objave, između ostalog, stoji i komentar: “Ujo, čuvaj se.”

On je za BIRN BiH kazao da trenutno nije u Ukrajini, objasnivši da je svoj doprinos dao ranije.

“Ja sam svoj dio odradio i dao, da tako kažem, sada će regularna armija da završi ostalo”, kazao je on za BIRN BiH.

U komentarima su mu brojni prijatelji poželjeli sreću i “da se vrati živ i zdrav”, a jedan od komentara ispod njegove objave u uniformi, s puškom, na granici s Rusijom jeste i: “Zovi ako si tamo, da zaigramo”, koji je napisao Milan Đorđević.

Simić nije odgovorio na poruku novinarima BIRN-a BiH o tome da li je trenutno na ratištu i mogućnosti razgovora o trenutnim događanjima i njegovom sudjelovanju.

Dejan Šešum iz Beograda postavio je fotografiju na kojoj je u vojnom odijelu i s puškom u ruci, s okvirom podrške Rusiji. Ispod te objave, Milan Stojković je napisao: “Brate ako treba idemo.” Stojković nije odgovorio na upit novinarima u vezi s njegovom raspoloživosti za odlazak u Rusiju.

Šešum je, prema objavama, dio tima “Airsoft” kluba.

Kaznenim zakonom Srbije, sudjelovanje i organiziranje sudjelovanja u ratu u stranoj državi je kazneno djelo. Većina osuđenih državljana Srbije je za ratovanje u inozemstvu nakon priznanja krivice dobila uvjetne kazne.

Za organiziranje sudjelovanja u ratu u Ukrajini, Više javno tužiteljstvo u Kruševcu u Srbiji vodilo je, a potom i obustavilo istragu protiv četničkog vojvode Bratislava Živkovića.

On, kako navodi, osam godina živi u LDNR-u i, spominjući pristigle osobe na ratište u Ukrajini, kaže kako ne može dati konkretnije informacije o njima ili o rutama za njihov odlazak, navodeći kako će “ljudi biti direktno optuženi za krivično djelo”.

Petrović za BIRN BiH kaže kako ne misli da će rute za odlazak u borbu biti drugačije u odnosu na 2014. godinu, kada se putovalo iz Srbije u Rusiju.

“Srbija nije uvela sankcije Rusiji, a letovi iz Srbije ka Rusiji su se povećali”, navodi Petrović, dodajući kako je moguće promjene teško procijeniti, te kako trenutna situacija ne znači da neće biti promjena u narednom razdoblju.

Iz Granične policije Srbije i avionske kompanije “Air Serbia” nisu odgovorili na upite o broju bh. državljana koji su u prethodnom razdoblju otputovali u Moskvu.

Za odlazak s Međunarodnog aerodroma “Nikola Tesla” u Beogradu za Moskvu, a potom dalje na područje Ukrajine, i to u Rostov i područje Luganska – gdje se kao dobrovoljac, zajedno s drugim osobama iz Srbije i BiH, pridružio i postao pripadnik paravojne formacije Odreda – Jedinice “Jovan Šević” – bio je optužen Gavrilo Stević. Pravosnažnom presudom Suda BiH, on je oslobođen optužbe za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, odnosno za ratovanje u Ukrajini.

Podsjećajući na ovu optužnicu, iz Zužiteljstva BiH navode kako trenutno u radu imaju nekoliko predmeta koji se odnose na navode o boravku manjeg broja bh. državljana na ratištima u Ukrajini, te kako ove navode provjeravaju u saradnji s policijskim i sigurnosnim agencijama.