Novost u BiH
Dobrovoljno liječenje u presudi za terorizam: Put za rehabilitaciju osuđenika?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Državni sud je, izričući presudu Edinu Podgori za terorizam, naložio osim zatvorske kazne da se liječi tijekom izdržavanja kazne – ali i da ide na dobrovoljno liječenje nakon što izađe na slobodu.
"Kajem se, pogriješio sam"
Ovo je prvi slučaj izricanja dobrovoljnog liječenja, a analiza Detektora pokazuje da za ovakvu praksu ne postoji pravna osnova s obzirom na to da, za razliku od određenog broja članica Europske unije, bh. zakoni ne prepoznaju tzv. probacijski sustav, odnosno pravila uvjetnog dopusta.
Riječima "kajem se, pogriješio sam", Edin Podgora se u studenom 2024. godine obratio Sudu BiH dok je priznavao krivicu neposredno prije izricanja presude za terorizam.
Pročitajte još
Tada mu je sutkinja Hasija Mašović, nakon sporazuma o priznanju krivnje za terorističke prijetnje, izrekla kaznu od godinu i pol zatvora, uz obavezno psihijatrijsko liječenje.
Ovom četrdesetsedmogodišnjaku izrečen je, prvi put u praksama presuda za terorizam u BiH, i nastavak dobrovoljnog liječenja nakon izvršenja kazne.
Podgora je obrazložio da se liječio i ranije, a to je, kao i nalaz medicinskog vještaka, Sud imao u vidu, obrazložila je Mašović.
"Nažalost, zakonodavac nije vodio računa o tome da neka liječenja ne mogu tako kratko trajati", rekla je Mašović u obrazloženju presude.
Sustav probacije
U zemljama članicama Europske unije, za ovakve slučajeve postoji zakonski okvir koji omogućava tzv. probacijski sustav – koji regulira obveze osobe nakon što odsluži kaznu u određenom periodu – te postoje suradnje institucija svih nivoa koje pomažu u procesu rehabilitacije i reintegracije osuđenika u društvo.
Bosna i Hercegovina nema sustav probacije, zbog čega se, prema riječima sugovornika Detektora, ovaj prijedlog može promatrati samo kao početak pozitivne sudske prakse.
"Činjenica da Bosna i Hercegovina trenutno nema uspostavljen probacijski sustav, dodatno naglašava važnost ovakvih preporuka u sudskim presudama", rekla je Nejra Veljan, istraživačica "Atlantske inicijative" koja se bavi pitanjima nasilnog ekstremizma i terorizma.
Od 2014. godine, odnosno od osnivanja tzv. Islamske države, bosanskohercegovačko pravosuđe procesuiralo je preko 50 predmeta za ratovanje u Siriji, a raspon kazne bio je između jedne i sedam godina zatvora.
Prijetio napadom
Procesuirano je preko deset predmeta koji se tiču domaćih prijetnji terorističkim napadom, među kojima je i predmet Edina Podgore.
On je osuđen u travnju ove godine jer je putem društvene mreže emitirao videosnimak u kojem je – uz korištenje oružja, upućivao poruke antisemitskog sadržaja i prijetnje napadom na život osoba koje je nazivao "kjafirima".
Podgorin odvjetnik Rusmir Karkin za Detektor je kazao da je sutkinja imala na umu da se njegov klijent liječio i ranije te da se bilo kakve "dobrovoljne" upute ne mogu smatrati dijelom presude.
"Prije počinjenja ovog krivičnog djela, on se dobrovoljno liječio... tako da je i prilikom ugovaranja uvjeta za potpisivanje sporazuma o priznanju krivice, na određeni način preuzeo tu obvezu", rekao je Karkin.
Nijedan zakonski okvir ne može utjecati na slobodu odlučivanja o liječenju, ukazao je na to sudski vještak medicine Abdulah Kučukalić.
"To je stvar osobe hoće li se liječiti ili neće. Vi danas imate jako puno bolesti od karcinoma, pa se ljudi neće liječiti", kazao je Kučukalić.
Reintegriranje u društvo
Bosanskohercegovačke vlasti se godinama nose s izazovima reintegriranja u društvo osoba osuđenih za terorizam ili pridruživanje stranim paravojnim formacijama. Detektor je ranije izvještavao iz zatvora ukazujući na manjak programa i eksperata za mentalno zdravlje.
Usvajanjem Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma za period od 2021. do 2026. godine naložena je uspostava suradnje između pravosudnih institucija, zatvora, centara za socijalni rad i mentalno zdravlje kako bi se spriječilo ponavljanje krivičnog djela i postigla uspješna rehabilitacija i reintegracija.
Implementacija ovih odredbi otežana je uslijed kompleksnog upravljačkog aparata u BiH i manjkom kapaciteta, ali i činjenicom da zato što BiH nema zakonski okvir koji bi osobe koje izlaze iz zatvora primorao na suradnju, istaknuo je profesor s kriminalistike Mirza Buljubašić.
"Ti okviri su, naprimjer, probacija i probacijska služba", rekao je Buljubašić.
Podgorin slučaj teško će postati pravilo u BiH upravo zbog nedostatka pravnog okvira, kazao je profesor s Fakulteta političkih nauka Vlado Azinović, ali dodaje da ona može otvoriti mogućnost propisivanja srodnih mjera u narednim slučajevima kada optuženik počini djelo u stanju smanjene uračunljivosti.
"Takva zaštitna mjera na neki način dodatno omogućava da se cijeli proces rehabilitacije, resocijalizacije vrši na bezbolan i po društvo siguran način", rekao je Azinović.
Po uzoru na EU
Primjeri probacijskih praksi postoje i dominantni su u većini država članica Europske unije.
Belgija je jedna od država koje primjenjuju takvu praksu u okviru konstrukta "Stavljanje osobe na raspolaganje suda". To omogućava sudu da u ograničenom broju slučajeva postavi uvjete i osuđenu osobu drži pod nadzorom u periodu od pet do 15 godina nakon izvršenja kazne zatvora.
No, ova kazna moguća je samo u slučaju vrlo ozbiljnih krivičnih djela.
Većina programa rehabilitacije u zemljama članicama EU se zasniva na dobrovoljnom osnovu, a podrška se usmjerava kroz međuinstitucionalnu suradnju, navodi Meryl Demuynck iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma (ICCT), koja ističe važnost individualnog prilagođavanja rehabilitacije.
Kao pozitivnu praksu izdvaja nizozemski model "Multi-Agency Approach".
"On naglašava pristup više sudionika koji omogućava ključnim akterima da dijele informacije i koriste stručnost više strana u razvoju i implementaciji planova rehabilitacije koji su specifično prilagođeni potrebama pojedinca", kazala je Demuynck.
Nove perspektive
Zakonski okvir je omogućio da ovaj model uspostavlja nesmetan prijenos informacija između zatvorske institucije, općine i probacije, pri čemu sigurne kuće i druge lokalne instance u međuinstitucionalnoj suradnji rade na procesu rehabilitacije pojedinca.
Demuynck izdvaja i inicijativu "EXIT", koja se provodi u Njemačkoj, Švedskoj i Norveškoj, a koja u svom radu također fokus stavlja na pojedinca.
To čini kroz savjetovanje institucija i obitelji osuđene osobe te uspostavljanjem kontakta između osuđenika i bivših desničarskih ekstremista, kako bi osuđeni razvili nove perspektive.
Iako na državnom nivou nema inicijativa u vezi s probacijom, početkom ove godine iz Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo je rečeno da je Federalnom ministarstvu pravde upućena inicijativa za donošenje zakona o probacijskoj službi, ali na upit Detektora u kojoj fazi je formiranje i donošenje tog zakona, iz Federalnog ministarstva pravde nisu odgovorili.
