Dodik je ucjenama strukturalni dijalog izvrgnuo ruglu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso izjavila je u intervjuu za današnje "Oslobođenje" da ne smatra da je pravosuđe BiH u najtežem položaju do sada, ali da problema sigurno ima.

Smatra da je rješenje u reformi kompletnog pravosudnog sektora, počevši od Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), kojeg smatra odgovornim za najveće probleme s kojima se pravosuđe suočava, a "koje ne čini ništa da se to stanje poboljša", zatim Suda i Tužiteljstva BiH, a onda i svih ostalih pravosudnih institucija na nižim nivoima koje itekako imaju velike probleme, čak i veće nego državno pravosuđe, ali se o njima ne govori.

Kreso je naglasila da entitetski sudovi i tužiteljstva nisu u tolikoj mjeri, kao državne pravosudne institucije, pod lupom javnosti i kao takve su u većoj opasnosti od političke kontrole. Komentirajući tok Strukturalnog dijaloga o pravosuđu, Kreso kaže da argumentirano tvrdi da je Milorad Dodik, kontinuiranim ucjenama, dijalog izvrgnuo ruglu, jer pod stalnim ultimatumima ovaj proces nije konzistentan i dosljedan zaključcima koje je donosio.

Protokol nedavno potpisan u Bruxellesu, po njenim riječima, pokazuje da razgovori ne idu u dobrom pravcu.

''Zapravo, vještim manipulacijama, kako se to i do sada radilo, mogli bismo doći u situaciju da se eventualnim usvajanjem predloženog nacrta zakona, a odugovlačenjem usvajanja KZ-a u tom transferu i vremenskom vakuumu, potpuno izgubi i naša dosadašnja nadležnost. Nadalje, u tom zakonu nema ni sadašnje organizacijske strukture koja odavno postoji i zahvaljujući kojoj naša sudeća vijeća uspješno obavljaju posao. Pored toga, predviđeno je da ministar pravde utvrđuje kriterije za broj stručnih suradnika, čime se izvršna vlast direktno miješa u poslove sudske, što je nedopustivo. Ministru pravde su dodijeljene i dodatne ovlasti prema kojima utvrđuje ukupan broj zaposlenih,u sudovima i daje suglasnost za pravilnike o i unutrašnjoj strukturi, što do sada nije bio slučaj'', kazala je Kreso.

Također je ukazala kako nacrt nadalje predviđa osnivanje Višeg, a ne Apelacijskog suda, čije bi sjedište bilo u Banjoj Luci, a predviđa da i Sud BiH i Viši sud imaju jednak broj sudaca iz reda sva tri konstitutivna naroda, uz određeni broj sudaca iz reda ostalih, što je potpuno nedopustivo, jer su se do sada imenovanja vršila na osnovu popisa stanovništva iz 1992. godine kako u svim sudovima u BiH, tako i u ostalim državnim institucijama.