Padanje u nesvijest
Dodik nije pročitao deklaraciju, ali ju podržava
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik deklaraciju Hrvatskog narodnog sabora vidi kao pravo hrvatskog naroda da iskaže svoj stav, kao što je, kaže, stav RS-a njezino postojanje do samostalnosti.
Za BiH kaže da može da preživi "jedino kao konfederalna unija triju država, republika u okviru BiH".
''Ako to BiH nije onda mi moramo 'ganjati' svoj put u samostalnost'', rekao je Dodik i zrazio čuđenje što je deklaracija HNS-a izazvala reagiranja.
''Ne znam zašto svi padaju u nesvijest zbog te deklaracije'', naveo je Dodik uz čuđenje što je to medijska tema te priznaje da nije ni pročitao deklaraciju HNS-a.
Ponovio je tvrdnje da je "BiH potpuno neuspješna zemlja i da RS ima svoje pravo na afirmaciju prava na samoopredjeljenje, koje treba razvijati što više''.
''To je naša početna pozicija, kao što i Hrvati imaju pravo da definiraju svoje političke pozicije i nisam uopće uznemiren zbog toga'', rekao je Dodik.
Smatra da u deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora ima stvari koje su "apsolutno“ prihvatljive.
''Oni govore o neuspjehu funkcioniranja BiH, traže novi izborni zakon, te drugo. Ono što ne ide u prilog nama, mi odbacujemo'', rekao je Dodik isključivši mogućnost da RS teritorijalno gubi bilo kakvu kompetenciju.
Kaže da moguću izgradnju trećeg entiteta u Federaciji BiH vidi kao problem Bošnjaka i Hrvata, koji su kaže, i gradili zajedništvo, koje očigledno nije dalo adekvatno rješenje i, navodi, vrijeme je da to riješi.
RS, dodao je, želi da zadrži sva prava koja ima u Daytonskom sporazumu i da joj ta prava nitko ne može oduzeti.
S druge strane, dopredsjednica SNSD-a Nada Tešanović, kojoj se zamjeralo što je nazočila zasjedanju Sabora, izjavila je da Republika Srpska ostaje u granicama i uređenju u kakvim jeste i da o njihovoj promjeni nema ni govora.
Tešanović je rekla za Srnu kako je sjednici Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru nazočila kao izaslanik Kluba Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske te da Hrvati kao konstitutivni narod u BiH imaju pravo tražiti što im pripada, ali u okviru uređenja Federacije BiH.
''Što će se u FBiH dogovoriti između Bošnjaka i Hrvata, to je njihova stvar, jer je očito kako Hrvati nisu zadovoljni svojim položajem u tom entitetu", rekla je.