Dodika Amerika najavila kao dašak vjetra, a onda ga otpuhala

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Čovjek kojeg je nekadašnja američka državna tajnica Madeleine Albright svojevremeno nazvala daškom vjetra na Balkanu prešao je put od miljenika Zapada do nepoželjne osobe'', piše Žurnal o usponu i pad Milorada Dodika.

Počeo je pred izbore 2006. godine kada je otvorio priču o neovisnosti Republike Srpske, koju i danas proširuje, navodi Žurnal dodajući kako je vlast u RS, s Dodikom na čelu, u listopadu prošle godine održala referendum o Danu RS, što su SAD ocijenile kao neustavan i antidaytonski čin.

Prije toga, u Narodnoj skupštini RS usvojena je odluka o održavanju referenduma o radu Tužiteljstva i Suda BiH. Istina, ta odluka nikada nije službeno objavljena, ali je pitanje dana kada ona može biti aktivirana. Sabor Dodikove stranke je 2015. godine donio deklaraciju u kojoj najavljuje održavanje referenduma o samostalnosti RS 2018. godine.

Američki dužnosnici su, nastavlja Žurnal, ozbiljno upozorili i na Dodikovu inicijativu o Zakonu o Ustavnom sudu BiH, a sam je potvrdio da je od njega traženo da povuče tu inicijativu.

Neki od skorijih događaja ukazivali su da bi se Dodik mogao na američkoj ''crnoj listi''. Dodik prvo nije dobio diplomatsku vizu za odlazak na jednu od gala večera koja se u Washingtonu organizira povodom inauguracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Potom je u veleposlanstvu SAD u Sarajevu podnio zahtjev za redovnu vizu za odlazak u SAD, koju također nije dobio.

Cijelu stvar nastojao je predstaviti kao obračun odlazeće američke administracije s njim, uz podtekst da će, nakon što u Bijeloj kući Trump zamijeni Obamu, za SAD ponovo postati ''dašak svježeg vjetra''. Što je malo vjerojatno, bez obzira na sve spinove i i temeljne ''analize'' njegovih propagandista, koji su Dodika stavili u sam rang s Trumpom i Putinom. Po njihovim teorijama Dodik bi, navodno, trebalo biti most i posrednik izmešu Washingtona i Moskve.

Mašta je išla tako daleko da su pojedini ljudi iz Dodikovog okruženja po kuloarima širili priče da je tijekom svog nesuđenog boravka u Americi Dodik trebao Trumpu uručiti pismo koje mu je uputio osobno Putin.

Iskustvo govori kako SAD ne mijenjaju olako svoju vanjsku politiku promjenom predsjednika i da im je bio i ostao najvažniji interes same Amerike.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, činjenica je da je Daytonski sporazum njihovo ''čedo'' i da neće dozvoliti ni Dodiku ni bilo kojem drugom ovdašnjem političaru da ga ugrozi. U posljednje 22 godine bilo je više američkih predsjednika, i demokrata i republikanaca, i nijedan od njih nikada nije doveo u pitanje odnos prema Daytonskom sporazumu. Što Dodik jeste učinio, svojim negiranjem države BiH i stalnim licitiranjem referendumima, piše Žurnal.

Da su sankcije SAD-a prema Dodiku moguće moglo se naslutiti u intervjuu veleposlanica Maureen Cormack početkom studenog, u intervjuu Al Jazeeari kada je govorila o stavu amričke administracije prema referendumu.

''Kao što znate, a ponovit ću to, referendum je bio izravno kršenje odluke Ustavnog suda BiH. Smatramo da je ključni problem bio sam čin nepoštovanja odluke Suda. I dalje snažno pozivamo institucije BiH da se pozabave ovim problemom. Te institucije moraju biti u stanju riješiti ovakva pitanja. Istovremeno, Vlada SAD vodi kompliciran proces u koji je uključen određen broj vladinih agencija koje će analizirati ovo pitanje. I taj proces još traje'', izjavila je tada Cormack.

Objavljivanjem odluke o stavljanju Dodika na ''crnu listu'' SAD možda je pojašnjena izjava veleposlanice o ''kompliciranom procesu u koji je uključen određen broj vladinih agencija''.

Dodik je sada u velikom problemu, tvrdi Žurnal. Po prvi put se suočio s međunarodnim sankcijama. Amerika mu je vrlo dugo gledala kroz prste, bolje rečeno pratila, evidentirala i zbrajala Dodikove političke grijehe, koji su tumačeni kao udar na Daytonski sporazum. SAD su ogromna zemlja i nikada ne djeluju ad hoc, već se radi o složenim, ''kompleksnim procesima'', koji dugo traju, što je Dodik pogrešno doživio kao slabost američke administracije, stavljajući sebe u rang a najvećom svjetskom silom.

Američke sankcije su samo početak problema koji će se usložniti ako se pridruži i Europska unija, navodi Žurnal.

Podsjećamo, u intervjuu za portal Bljesak.info banjalučki novinar Aleksandar Trifunović, urednik portala Buka, prije nekoliko godina govorio je kako se Dodik pretvorio u ono protiv čega se borio.

Naime, Dodik se 1997. godine našao zajedno s Trifunovićem u prvim redovima prvih političkih prosvjeda u RS.

''On je tada vodio malu stranku, koja je s još njih par, podržala tadašnje prosvjede. Na valu on je postao i Premijer, iako je tada imao samo dva zastupnika u Narodnoj skupštini RS. Ali je imao ogromnu podršku međunarodne zajednice, prije svega i zbog snažnog otklona od Miloševića od koga je u javnom pismu tražio da napusti vlast i da prestane proganjatineistomišljenike i novinare. Danas se Milorad Dodik pretvorio u sve suprotno od onog što je tada tražio i zastupao. Ovakvom promjenom gubi smisao sve što je ranije radio i mislio. Način na koji se on obračunava a nesitomišljenicima potpuno je identičan onom Miloševićevom, a ista je i politika permamentnog konflikta koju je njemu također zamjerao'', rekao je tada Trifunović.

Naveo je kako je vladavina SNSD ostavila je pustoš iza sebe i još veću zaduženost građana entiteta od one koju su zatekli.

''Istovremeno, Milorad Dodik je uvećao svoju imovinu za više milijuna koliko je prijavio u imovinskom kartonu. Teško je objasniti narodu kao je netko bio tako uspješan za sebe, a tako loš za narod u proteklom razdoblju. Zato je potrebno tražiti krivca i skrenuti pažnju sa sebe. Držim da je to nemoguće, jer razmjere osiromašivanja ovog naroda su ogromne'', rekao je za Bljesak.info urednik portala Buka.