''vetting''
Dok BiH odbija proces, u Albaniji smijenjeno više od 90 sudaca i tužitelja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U posljednje tri godine u Albaniji je ''vettingom'' i provjerom porijekla imovine bez posla ostalo gotovo 100 rukovodećih osoba iz pravosuđa, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz Nezavisne komisije za kvalifikacije u Tirani, dok u isto vrijeme suci i tužitelji u BiH pronalaze načine da odgode dostavljanje i provjeru svojih imovinskih kartona.
Albanija posljednjih godina prolazi veliku reformu pravosudnog sustava, te su osnovane institucije kojima je cilj da se u pravosuđu bore protiv korupcije, i iskorijene politički uticaj i veze sa organiziranim kriminalom.
Kriterij imovine
Erida Skendaj, izvršna direktorica Helsinškog odbora Albanije, koji radi na nadgledanju slučajeva ''vettinga'', kaže da je svrha procesa provjere uklanjanje korumpiranih sudaca i tužitelja.
''Što se tiče onih koji su uklonjeni – smijenjeni, glavni kriterij kojim su se rukovodile institucije za provjeru pri donošenju takvih odluka bio je kriterij imovine i, preciznije, nedostatak legalnih financijskih izvora da se opravda imovina, skrivanje imovine i lažne prijave imovine'', kaže Skendaj.
U Albaniji je otpušteno oko 40 posto nositelja pravosudnih funkcija koji su provjeravani. U ovoj zemlji se nedostavljanje financijskog izvještaja smatra ''crvenom zastavicom'' za moguću korupciju.
U zaključcima svog izvještaja o stanju pravosuđa u BiH, pravni stručnjak Reinhard Priebe je naveo kako se integritet nositelja pravosudnih funkcija mora osigurati kroz godišnje podnošenje financijskih izjava i njihovim javnim objavljivanjem. Sadašnji sustav samog prikupljanja izjava bez ikakvih provjera je besmislen i potrebno ga je pojačati, naveo je Priebe i objasnio kako mora postojati vanjska kontrola. Ako novi sustav i njegova provedba ne postignu svoj cilj, teško da će se moći oduprijeti pritisku da se provede ''vetting'', naveo je Priebe.
Nešto slično je na posljednoj sjednici Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) rekao predsjednik ove institucije Milan Tegeltija. On je kazao da pravosudne institucije u BiH ne žele usvajanje novog Pravilnika o podnošenju, provjeri i obradi financijskih izvještaja sudaca i tužitelja, i da suci i tužitelji nisu svjesni šta riskiraju time i da nitko neće imati argumenata da zaustavi ''vetting'', odnosno provjeru porijekla imovine.
''Bojim se da suci i tužitelji nisu svjesni šta na ovaj način riskiraju. Ako se ovo ne riješi do lipnja, bojim se da nitko neće imati argumenata da zaustavi 'vetting''', rekao je Tegeltija, dodavši kako će pozvati suce i tužitelje na sastanak, ''da im objasni situaciju''.
VSTV BiH je 13. veljače ove godine stavio van snage Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi financijskih izvještaja sudaca i tužitelja, nakon što je Državni sud donio presudu kojom je utvrđeno da ovaj dokument nije u skladu sa zakonom.
Presuda je donesena nakon rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH kojim je VSTV-u zabranjeno da vrši obradu osobnih podataka sudaca i tužitelja na način kako je to propisano Pravilnikom. Prethodno je, na prvi Pravilnik iz jeseni 2018. godine, Udruženje sudaca Suda BiH podnijelo prigovor navodeći da bi moglo doći ''do zloupotrebe i ugrožavanja sigurnosti nositelja pravosudnih funkcija''.
Objavljivanje imovine sudaca i tužitelja je u javnom interesu, ali kako godinama nije došlo do toga, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je formirao bazu podataka koja sadrži biografije, podatke o primanjima, nekretninama, vozilima, ušteđevini, kreditima, dionicama i sudskim postupcima za 29 sudaca i tužitelja.
Tegeltija je nedavno sam objavio svoj financijski izvještaj s godišnjim prihodima od 91.000 konvertibilnih maraka (KM). On je u tijeku 2018. godine zaradio više od 90.000 KM, od čega 22.000 kroz arbitraže, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.
Misija OSCE-a u BiH navodi za BIRN BiH kako je povjerenje građana u pravosudni sustav na izuzetno niskoj razini i potrebno ga je ponovo izgraditi kao preduvjet za funkcionalnu i prosperitetnu državu. Ova organizacija pozdravila je nalaze ''Priebeovog izvještaja''.
Iz Delegacije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH su za BIRN BiH kazali da je EU spremna da osigura neophodne daljnje korake povodom nalaza iz ''Priebeovog izvještaja'', uključujući i jači nadzor provjere integriteta članova pravosuđa. Prema Delegaciji EU, VSTV treba odlučno pristupiti provođenju reformi kroz uspostavljanje ''Odjela za integritet'' u okviru Tajništva VSTV-a.
''Stoga je od hitne važnosti da se izmijeni Zakon o VSTV-u kako bi se omogućile temeljite provjere integriteta, počevši sa članovima VSTV-a, glavnim tužiteljima i predsjednicima sudova, koji bi trebali služiti kao primjeri. Prema Izvještaju [Priebeovom, op.a.], ukoliko bude bilo kakvih prepreka ovom procesu, bit će teško oduprijeti se pritiscima da se provede 'vetting''', navela je Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.
Kao zemlja koja trenutno provodi ''vetting'' svojih sudaca i tužitelja, Albanija može poslužiti kao primjer za BiH.
Vile, euri i velikodušni pokloni
Prije reforme pravosudnog sustava u Albaniji od 2003. godine provjeru porijekla imovine sudaca i tužitelja obavljao je Visoki inspektorat za prijavu i reviziju imovine i sukob interesa (HIDAACI), koji je, kako pojašnjava Erida Skendaj, trebao vršiti kontrolu nad visokim službenicima prije imenovanja, u tijeku i nakon završetka mandata.
''Jedan od razloga za provedbu 'vettinga' bila je činjenica da HIDAACI nije sankcionirao previše subjekata zbog njihove neopravdane imovine, a tužiteljstvu je podnesena samo nekolicina kaznenih prijava, i, na kraju, sud nije kaznio nijednog suca ni tužitelja, koliko ja znam, za kaznena djela u vezi s prijavom ili prikrivanjem imovine'', kaže Skendaj, dodajući da je do ovakve situacije dovelo više faktora, među kojima nedostatak stvarne nezavisnosti HIDAACI-ja i ograničeni ljudski kapaciteti.
Besar Likmeta, urednik i novinar BIRN-a Albanije koji svakodnevno prati i izvještava o stanju u pravosuđu ove zemlje, korupciji i kriminalu, smatra da je razlog neuspjeha HIDAACI-ja bio u slabostima institucija, pretjeranim političkim pritiscima i korupciji u pravosudnom sustavu.
Zbog toga se, kako je rekao Likmeta, od prije tri godine stubom reforme pravosuđa u Albaniji smatra proces ''vettinga'' sudaca i tužitelja koji provodi Nezavisna komisija za kvalifikacije i to prateći tri aspekta –bogatstvo, profesionalnost i veze sa organiziranim kriminalom.
Komisija je od osnivanja 2017. godine, prema riječima glasnogovornice ovog tijela Joniade Koci, provjerila više od jedne četvrtine sudaca i tužitelja. Na funkciji je potvrđeno 97 osoba. Od ukupno 230 odluka ove komisije, 50 se odnosi na obustave zbog osoba koje su same dale ostavke ili su otišle u mirovinu. Donesena je i jedna odluka o suspenziji suca na godinu dana, za koje vrijeme suspendirani mora pohađati program obuke u školi za sudije.
Likmeta kaže da je smijenjeno oko 100 od 700 osoba, te da su među njima predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda, te 90 posto predsjednika apelacijskih i okružnih sudova, dok je bivši glavni tužitelj dao ostavku i time izgubio pravo da bude dio pravosudnog sustava u narednih 15 godina.
Prema podacima BIRN-a Albanije, prvo ročište Nezavisne komisije za kvalifikacije održano je na suđenju članu Ustavnog suda Fatosu Luli, koji je bio optužen za prikrivanje nekoliko stotina tisuća eura i imovine u Tirani i Torontu u Kanadi za koje ne postoji legitiman izvor. On je tvrdio da je novac stekao radeći kao odvjetnik, te da je dio dobio velikodušno na poklon od sestre. Fatos Lulo prva je osoba smijenjena s funkcije suca.
''Mnogi smijenjeni suci su imali imovinu čije porijeklo nisu mogli opravdati ili su imali veze sa organiziranim kriminalom'', kaže Likmeta i dodaje da je 30 sudaca i tužitelja dalo ostavke.
''Što se tiče kategorije ‘dali ostavke’, za mnoge od njih se smatra da su takav izbor napravili kako ne bi prolazili kroz filtere provjera, jer se, prema zakonu, provjera prekida u trenutku ostavke, pošto je postigla cilj da ih ukloni s pozicije'', kaže Skendaj za BIRN BiH.
Skendaj otkriva kako su tijekom monitoringa ''naišli na mnoge suce i tužitelje, kao i njihove srodnike, koji posjeduju ogromnu imovinu, kao što su apartmani, vile, poduzeća, depoziti ili računi u bankama'', te kako se u mnogim slučajevima nije moglo dokazati porijeklo bogatstva, što je dovelo do otkaza ili ostavki.
Alida Beqiraj, glasnogovornica Posebnog žalbenog vijeća, pojašnjava da ovo tijelo vrši svoju funkciju u postupku ponovnog ocjenjivanja sudaca i tužitelja, nakon žalbe ocjenjivača ili javnog povjerenika protiv odluka Nezavisne komisije za kvalifikacije.
''Do 31. siječnja ove godine ovom tijelu je podneseno 107 slučajeva ponovne ocjene nadležnosti'', kaže je Beqiraj, dodajući da je, između ostalog, 2019. godine podneseno najviše slučajeva, njih 60.
Cijeli proces provjere nadgleda Međunarodna promatračka operacija, koja se sastoji od međunarodnih sudaca imenovanih od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Europske unije (EU), a čija je uloga, prema sugovornicima BIRN-a, izuzetno važna.
Javnost aktivno prijavljuje korupciju i nepravilnosti
Afrim Krasniqi iz Albanskog instituta za političke studije (AIPS) kaže da ''ideja da ‘nedodirljivi’ snose odgovornost'' uživa znatnu javnu podršku.
''Provjera nositelja pravosudnih funkcija i uklanjanje korumpiranih iz pravosuđa rezultirala je promjenama u mentalitetu Albanaca, a to je samo po sebi najveće dostignuće reforme pravosuđa. Albanci vjeruju da je nakon pravosuđa na redu da se očisti politika'', naveo je Krasniqi u izjavi za BIRN BiH.
Skendaj smatra da je za interes javnosti zaslužna činjenica da je doprinos javnosti u procesu ''vettinga'' formaliziran u Zakonu o provjeri.
''Do svibnja 2018. godine javnost je podnijela ukupno 736 prijava, informacija i pritužbi o sucima i tužiteljima. Od siječnja do srpnja 2019. podnesene su 203 prijave drugostupanjskoj razini provjera, kao i 217 prijava informacija javnom povjereniku'', kaže Skendaj i dodaje da je veliki broj prijava pokazatelj povjerenja javnosti u proces provjere i nadležne institucije.
Skendaj generalno pozitivno ocjenjuje proces provjere jer su postignuti ''opipljivi rezultati u čišćenju pravosudnog sustava'', dok Likmeta smatra da je proces reforme pravosuđa i provjere u Albaniji bio prespor i bolan, te da je dao premalo rezultata, zbog čega se još uvijek ne može očekivati povjerenje javnosti u pravosudni sustav.
Iskustvo Albanije može poslužiti BiH
Ako se u BiH pokrene program ''vettinga'', odnosno provjere porijekla imovine, profesionalnosti i podobnosti sucaca i tužitelja, država mora imati jasan zakonski okvir kako bi se svelo na minimum subjektivno odlučivanje, kao i jasan plan popunjavanja upražnjenih radnih mjesta nakon eventualnih otkaza, da ne bi došlo do zastoja u radu institucija, kažu stručnjaci iz Albanije koji prate tamošnji proces.
Skendaj, Likmeta i Krasniqi se slažu da je program ''vettinga'' zbog nedostatka detaljnog plana doveo do zastoja u radu pravosudnih institucija.
''Iako je proces provjere iznio na vidjelo truo pravosudni sustav, veliki broj smijenjenih visokorangiranih sudaca i tužitelja je taj sustav bacio na koljena, stavljajući Ustavni i Vrhovni sud privremeno van funkcije, dok su se gomilale desetine tisuća predmeta, također i zbog ranije upražnjenih mjesta'', kaže Likmeta, dodajući da je proces odabira i provjere novih kandidata za više sudove bio bolno spor.
Skendaj kaže da je za Vrhovni sud bio potvrđen samo jedan sudac, a za donošenje presuda potrebno je vijeće od tri do pet sudaca.
''U Ustavnom sudu, koji se, po zakonu, sastoji od devet članova, ‘preživio’ je samo jedan sudac. Ovaj sud ne funkcionira oko dvije godine zbog nedostatka kvoruma u donošenju odluka'', dodaje Skendaj.
Pored toga, kaže Likmeta, trebalo je više od dvije godine da se uspostavi Posebni sud za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije i Ured tužitelja za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.
Skendaj i Likmeta upozoravaju da, ako dođe do procesa ''vettinga'', u BiH mora postojati jasan zakonski okvir o kriterijima provjere, kako bi se sveo na minimum subjektivni pristup u procjenama koje će provoditi institucije, a kako bi se izbjegli potencijalni dupli standardi koji krše princip jednakosti subjekata.
''Primjerice, naišli smo na slučajeve da je nemogućnost subjekta da dokumentima potkrijepi imovinu, za koju je prijavljeno da je stečena zahvaljujući doprinosu supružnika u emigraciji, dovela do toga da je Nezavisna komisija za kvalifikacije diskvalificirala taj subjekt. U drugom sličnom slučaju, Komisija je potvrdila subjekt, tvrdeći da je opravdana nemogućnost subjekta da dokaže takvu vrstu imovine'', kaže direktorica Helsinškog odbora, koja smatra da se procjena imovinskog kriterija treba vršiti kroz objektivne i detaljne metodologije propisane zakonom.
''Takva metodologija bi trebala uzeti u obzir bosanskohercegovački kontekst u pogledu financijskog zakonodavstva, neformalnosti, šta će se smatrati legitimnim porijeklom neke imovine…'', kaže Skendaj, dodajući da su, zbog nedostatka zakonske obaveze da se čuvaju fakture ili činjenice da se financijska dokumentacija mora čuvati samo određeno vremensko razdoblje, osobe koje su podlijegale programu ''vettinga'' u Albaniji imale problem da dokažu porijeklo bogatstva.
Provedba
Prema Krasniqiju, usmjeravanje postupka provjere odnosno ''vettinga'' samo na provjeru imovine ne daje uvijek pozitivne ishode, pogotovo ako suci i tužitelji nemaju integritet i profesionalizam.
''S druge strane, verifikacija financijske imovine pokazala je da je državi potrebna pouzdana baza podataka o hipotekarnim i bankarskim uslugama i da se provjera imovine ne bi trebala smatrati samo jednokratnim događajem povezanim s ovim postupkom provjere'', kaže Krasniqi.
Iz posebnog Žalbenog vijeća za BIRN BiH kažu da je prerano govoriti o greškama Albanije na kojima bi mogli učiti drugi, dok Nezavisna komisija za kvalifikacije ne spori da je bilo poteškoća ''s obzirom da se ovaj proces prvi put provodi u Albaniji''.
''Trenutno smo usred tog putovanja, ali iz našeg iskustva možemo vas uvjeriti da se traženi rezultati mogu postići ispravnom primjenom zakona, nepristrasnošću u donošenju odluka, te ozbiljnim i posvećenim radom'', kaže ispred Nezavisne komisije za kvalifikacije Joniada Koci, dodajući da je u pitanju težak proces, jer ''moramo pravično odlučiti o karijerama osoba koje podliježu ovoj provjeri, kako bi se povratilo povjerenje građana u tijela novog pravosudnog sustava i ojačale institucije''.
Prema Misiji OSCE-a u BiH, revidiranje susatava nezavisnog i nepristrasnog prijavljivanja i verificiranja istinitosti izjava o imovini bio bi prvi važan korak ka postizanju funkcionalne i prosperitetne BiH, a kojim bi se osigurao integritet nositelja pravosudnih funkcija.
''Primjeri iz prošlosti, uključujući primjere iz Albanije, pokazuju kako se provjera obično predlaže tek kao posljednja mjera. To bi se moglo dogoditi u BiH, ali postoji način da se sustav pravilno uredi, pod pretpostavkom da postoji potrebna volja kako unutar Parlamentarne skupštine BiH, tako i samog pravosuđa'', navode iz OSCE-a, dodajući da bi se '''vetting' trebao razmotriti kao mogućnost samo ako novi Zakon o VSTV-u ne postigne željeni cilj''.
Nakon javne debate u studenom 2019. godine pod nazivom ''Pravo na pravdu'', Kancelarija Europske unije u BiH pokrenula je platformu posvećenu vladavini prava kako bi nastavila dijalog i angažman sa građanima, organizacijama civilnog društva i profesionalcima iz oblasti vladavine prava širom zemlje.
''Već će u ožujku 2020. godine biti predstavljen interaktivni online alat putem kojeg će građani moći da traže i dobiju informacije o pitanjima vladavine prava koja ih se dotiču. Ovo bi trebalo pomoći da se podigne svijest o postojećim rješenjima ili potrebama za reformama, te dovesti do povećane transparentnosti i dostupnosti informacija, a koje su temelj za poboljšan pristup pravdi'', kaže za BIRN BiH Jamila Milović-Halilović, dodajući da ''EU podržava sve napore da se operacionaliziraju nalazi Izvještaja stručnjaka [Priebe i drugi] o jačanju transparentnosti pravosuđa''.
