Državna imovina na otpad, novac Tegeltijinom zetu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija je prije pet godina bez suglasnosti Vlade prodao imovinu Republike Srpske poduzeću kojim je upravljao njegov budući zet Milan Keserović.

Imovina Vlade Republike Srpske (RS) u bivšem industrijskom gigantu „Energoinvest – Rasklopna oprema“ (E−RAOP) Istočno Sarajevo prodana je banjalučkom „Elektroinženjeringu“, firmi pod vodstvom braće Keserović, po cijeni šest puta manjoj od procijenjene.

U vrijeme prodaje jedan od braće bio je zet ministra industrije, energetike i rudarstva RS-a Željka Kovačevića, a drugi će kasnije postati zet ministra financija RS-a Zorana Tegeltije. Ova dva ministra imala su ključnu ulogu u prodaji imovine E−RAOP-a. Dok je Kovačević pregovarao s kupcima, Tegeltija je zaključio ugovor o prodaji mašina.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da je Tegeltija ugovorio prodaju bez suglasnosti Vlade. Tri mjeseca ranije Vlada je odobrila da se „Elektroinženjeringu“ mašine ustupe na korištenje. Iz ove institucije kažu da odluke o prodaji nema.

Mašine su bile procijenjene na osam milijuna KM, a prodane su za 1,25 milijuna. Novinari otkrivaju da firma nikada nije isplatila kupljene mašine, a prodala ih je u staro željezo za najmanje 300 tisuća KM. Zarada od ove prodaje nije u cijelosti prijavljena Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

„Elektroinženjeringu“ su zbog dugovanja prema financijskim institucijama RS-a trebali biti blokirani svi računi u UniCredit banci. Međutim, ova banka je blokirala osnovne račune, ostavivši aktivnim pet sporednih.

Garancija uspjeha

Nekadašnji gigant elektroenergetskog sektora Jugoslavije E−RAOP je privatiziran 2006. godine. Dvije trećine poduzeća kupio je beogradski „Jugotrade“, a Mirovinski fond i Fond za restituciju RS-a su preuzeli 15 posto akcija. Ostatak je bio u rukama malih dioničara.

Šest godina nakon privatizacije poduzeće je bilo u višemilijunskim gubicima. Mjeseci neplaćenog rada natjerali su radnike da zatraže pomoć od Vlade RS-a.

Krajem 2012. godine tadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik je došao u poduzeće i radnicima obećao da će ga Vlada preuzeti. Plan za spas je bio da Porezna uprava RS-a zbog višemilijunskog duga zaplijeni i proda imovinu E−RAOP-a koju bi potom kupila Vlada RS-a, osnovala novo poduzeće, uzela kredit i nastavila proizvodnju na istom prostoru.

„Ja garantiram za uspjeh“, rekao je tada Dodik, a radnici su ga ispratili pljeskom.

Mašine procijenjene na osam milijuna prodane su Vladi RS-a za 2,7 milijuna maraka.

Prodaja drugog dijela imovine, hala i zemljišta, odgođena je na zahtjev tadašnjeg ministra industrije, energetike i rudarstva Željka Kovačevića. On je obavijestio institucije da Vlada pregovara s investitorima koji bi kupili ovu imovinu. Više od 200 tisuća kvadrata zemljišta i poslovnih prostorija procijenjeno je na 23 milijuna maraka.

Ove nekretnine je za 7,66 milijuna kupila tek osnovana firma „Elektroinženjering“. Firmom su rukovodila braća Keserović − Mario je bio zet ministra Kovačevića, a Milan će 2018. godine postati zet Zorana Tegeltije.

Nakon što je ostao bez imovine, E−RAOP je s dugom od 14 milijuna maraka otišao u stečaj, a radnici kućama. Oko dvjesto radnika do danas nije dobilo plaće, nisu im uplaćeni doprinosi i ne mogu u mirovinu.

Stečajni upravnik Vlado Simović ne vjeruje da će radnici ikada dobiti svoj novac: „Nadao sam se da će, po obećanjima Vlade od izbora do izbora, da će nešto biti, da će se nešto tu učiniti. Međutim, ništa“.

Za probleme bivših radnika E−RAOP-a donedavni ministar financija Republike Srpske Zoran Tegeltija i ne zna: „Bilo je rečeno da je sve to završeno. Kako ti ljudi ne prosvjeduju?“

U milosti sustava

„Elektroinženjering“ su osnovali ruski biznismeni u jeku prodaje imovine E−RAOP-a. Oni su dioničari u više od dvadeset kompanija koje s višemilijunskim godišnjim prihodima posluju na svjetskom elektroenergetskom tržištu. Uložili su novac nadajući se da će im Vlada RS-a lobirati za poslove u javnim poduzećima. Svoj kapital u „Elektroinženjeringu“ stavili su na raspolaganje Keserovićima.

Nakon što je kupio zgrade, „Elektroinženjering“ je nastavio prisvajati i ostalu imovinu E−RAOP-a.

Krajem 2013. godine Vlada RS-a im je na korištenje ustupila strojeve i drugu pokretnu imovinu. Međutim, par mjeseci kasnije tadašnji ministar Tegeltija sa svojim budućim zetom Milanom Keserovićem potpisuje ugovor o prodaji za 1,25 milijuna KM.

U Vladi RS-a tvrde da ne postoji odluka koja je Tegeltiji omogućila prodaju imovine. Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić je dva puta obavještavao zastupnike u Narodnoj skupštini RS-a o „ustupljenoj“, a ne „prodanoj“ pokretnoj imovini E−RAOP-a. Iz Đokićevog ministarstva kažu da je takve informacije dalo upravo Tegeltijino bivše ministarstvo financija.

Međutim, Tegeltija tvrdi da je imao suglasnost za prodaju, ali je novinarima CIN-a nije dostavio ni dva mjeseca nakon što je obećao da će to uraditi. „Ako piše ugovor o prodaji, nismo ga mogli napraviti na osnovu zaključka o ustupanju na korištenje. Ili sam ja prolupao, ili je tako nešto napravljeno da nemam pojma“, kaže Tegeltija.

Ugovor o prodaji je novinarki CIN-a dao na uvid direktor „Elektroinženjeringa“ Milan Keserović. U dokumentu bez pečata Vlade i notara piše da ova firma treba platiti 1,25 milijuna maraka do kraja 2015. godine ili mašine mora vratiti Republici Srpskoj.

Nije se dogodilo ni jedno ni drugo. Tegeltijino ministarstvo financija nije reagiralo, a Vlada RS-a je nastavila raditi u korist „Elektroinženjeringa“. Firma je 2014. godine u Istočnom Sarajevu osnovala „Energoinvest – elektroenergetska oprema“ (EEOP), firmu koja je nastavila proizvodnju bivšeg E−RAOP-a. Vlada je preporučila svojoj Investiciono-razvojnoj banci (IRB) RS-a da joj da kredit od pola milijuna maraka za razvoj proizvodnje. Nakon toga su dobili i skoro milijun maraka kredita od UniCredit banke. Unatoč tome, firme ulaze u ozbiljne financijske probleme. Tadašnji ministar financija Tegeltija im odlaže rok za izmirenje poreznog duga od skoro 400.000 KM. Međutim, „Elektroinženjering“ i EEOP to nisu ispoštovali pa im je nakon godinu dana Porezna uprava blokirala račune i stavila hipoteke na nekretnine. Kako nisu vratili ni kredit IRB-u, ova banka je tražila blokadu računa.

„Elektroinženjering“ i EEOP počinju gomilati dug i prema radnicima. Među njima su bili direktor Milan Keserović, njegov brat Mario i još devet radnika. Kako bi namirili svoje neisplaćene plaće, oni od suda traže da proda nekretnine firme. Na taj način su braća Keserović i njihovi najbliži suradnici iz Uprave kupili skoro četvrtinu nekretnina firme za milijun maraka potraživanja. Imovina bivšeg E−RAOP-a drugi put je prodana po višestruko nižoj cijeni, konačno se skrasivši u rukama braće Keserović i njima bliskih ljudi.

Isplata duga odabranima

Kako je nakon prodaje imovine dio plaća ostao neisplaćen, dvojica bivših rukovoditelja Miro Klepić i Slavko Pelemiš su u travnju 2019. godine zatražili pokretanje stečajnog postupka u „Elektroinženjeringu“. Sud je to odobrio, privremeni stečajni upravnik je ušao u krug bivšeg E−RAOP-a i obavijestio sud o svemu što je zatekao: nekretnine pod hipotekom Porezne uprave i IRB-a su bile devastirane, pokretna imovina se iznosila, financijski izvještaji nisu odgovarali stvarnom stanju, poduzeće nije radilo godinama, a računi su blokirani zbog dugova.

Istovremeno, Milan Keserović je za 6 eura kupio od ruskih vlasnika 75 posto udjela u firmi, ali dug prema financijskim institucijama nije podmirio. One su mu opet izašle ususret i deblokirale račune.

Nova ministrica financija i bivša direktorica Porezne uprave RS-a Zora Vidović je odobrila Keseroviću odgodu uplate poreza drugi put. To nije smjela uraditi jer je ponovljena odgoda dozvoljena samo poduzećima koja su prethodni put ispoštovala rokove i platila dug. Isto je uradio i IRB RS-a pa je, zahvaljujući tome, jedan od razloga za otvaranje stečaja bio eliminiran.

Ipak, sutkinja Jelena Božić je bila odlučna nastaviti postupak jer „Elektroinženjering“ raspolaže imovinom bez suglasnosti privremenog stečajnog upravnika, iako je sud to zabranio. Donijela je rješenje o općoj zabrani raspolaganja imovinom. Novinarima CIN-a Keserović kaže da je od Tegeltije tražio pomoć jer je pretpostavljao da neko na sutkinju vrši pritisak:

„Imamo kontakte tamo. Kažu, Milane, izgleda da ovo neće biti OK ni kad se sve to isplati, da ona neće donijeti rješenje o obustavi (pokretanja stečaja, op. a.)“.

Tegeltija poriče da je to uradio: “Što je njemu, koji je njemu đavo?“

Keserović je morao isplatiti Pelemiša i Klepića, pokretače stečaja, nakon čega je sutkinja Božić zaustavila predstečajni postupak, a za CIN nije htjela govoriti. Odbili su i predstavnici IRB-a, Porezne uprave i Ministarstva financija RS-a, uključujući ministricu Zoru Vidović, kao i stečajni upravnik i bivši rukovoditelj Pelemiš i Klepić.

Pošto dug prema IRB-u i Poreznoj upravi nije plaćen ni nakon odgode, izdanje nalog za ponovnu blokadu računa. U rujnu 2019. dug „Elektroinženjeringa“ i EEOP-a prema ove dvije institucije iznosio je skoro tri milijuna KM. U međuvremenu, pokretna imovina bivšeg E−RAOP-a počela je da nestaje.

Rokada računa

„Elektroinženjering“ se već godinama ne nalazi na banjalučkoj adresi koja je prijavljena kao sjedište poduzeća, a od 2015. godine u njemu ništa nije proizvedeno. Radnike osiguranja, koji čuvaju kompleks bivšeg E−RAOP-a, novi većinski vlasnik Milan Keserović isplaćuje u kešu.

Strojeve i ostalu pokretnu imovinu, koju je Tegeltija prodao „Elektroinženjeringu“, Keserović je preprodao u staro željezo. Iako kaže da je Vladi RS-a isplatio manje od četvrtine iznosa, Keserović tvrdi da je to njegova imovina.

„Shvaćaš da je to moja privatna imovina. Ja jedini nemam obvezu nikome objašnjavati nešto“, kaže Keserović.

Strojevi su završile u starom željezu na neuobičajen način. Keserović je dogovorio s prijateljem Dejanom Maksimovićem da ih njegova firma „Dori Group“ proda na otpad.

Najveći dio željeza odnijela je ove godine zenička firma „Tola Company“.

„Mi smo krajem siječnja ili početkom veljače potpisali ugovor s njima („Dori Group“, op. a.). Ima negdje u ugovoru da je to njihovo. (…) Mi smo kupili sve predmete od metala koji su bili unutar tih hala“, rekao je Darijan Mileusnić, direktor zeničke firme.

Keserovićeve veze s „Dori Group“ nisu samo prijateljske. Firmu je 2015. godine osnovao njegov brat Mario s firmom iz Mađarske koju je Milan zastupao. Kasnije su vlasništvo prebacili na prijatelja i bliskog suradnika u „Elektroinženjeringu“ Dejana Maksimovića. Danas je Maksimović suvlasnik u firmi „Dori Group“. Na račun ove firme je uplaćen novac za staro željezo jer je osnovni račun „Elektroinženjeringa“ bio blokiran.

„Zašto bih ja prihvaćao novac na račun ukoliko ja znam u ovom trenutku da su meni rezervirana sredstva“, kaže Keserović.

Direktor „Tola Company“ kaže da je njegova firma na račun „Dori Group“ uplatila 300 tisuća maraka za oko 800 tona željeza. Međutim, „Dori Group“ je tri mjeseca kasnije Upravi za indirektno oporezivanje BiH prijavio tek nešto više od 160 tisuća maraka prometa.

Novinari CIN-a su otkrili da su Keserovićeva poduzeća, unatoč blokadama financijskih institucija RS-a, imala i neke aktivne račune u UniCredit banci Banje Luke preko kojih su mogla poslovati. Ovo je jedna od komercijalnih banaka s kojima posluje Vlada RS-a.

„Ne postoji mogućnost. To ne postoji mogućnost, sigurno! Evo, ja, koliko mi dugo radimo, još nismo sreli takav slučaj da imate dio aktivnih, dio blokiranih računa“, rekao je osdvjetrnik ovih firmi Nenad Baroš.

Međutim, novinari CIN-a su pronašli da je pet računa „Elektroinženjeringa“ i EEOP-a bilo aktivno u razdoblju blokade, dok su četiri računa bila blokirana. Prema zakonu, Banka je morala blokirati sve račune, a novac prebaciti na glavni račun kako bi Porezna uprava, IRB i drugi povjerioci mogli naplatiti dugove.

Uz to, Banka nije slala iste podatke o računima u Središnju banku BiH i Agenciju za posredničke, informatičke i financijske usluge RS-a, što je bila obvezna činiti.

Novinari CIN-a su posjetili direktoricu Marketinga Marinu Stupar-Marjanović u UniCredit banci u Banjoj Luci i od nje zatražili objašnjenje. Ona je nekoliko dana kasnije rekla da Banka neće odgovarati na pitanja CIN-a. „Ono što Vam ja mogu reći u ovom slučaju, nakon provjere s moje strane, interno, mi smo postupili apsolutno u skladu sa zakonom”, rekla je Stupar-Marjanović.

Dan nakon posjete novinara CIN-a Banka je blokirala aktivne račune u Keserovićevim firmama.