Državna tužiteljica na američkoj crnoj listi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva financija SAD na listu uvrstio Dianu Kajmaković, tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine. Ovo je četvrti set mjera koje OFAC poduzima u skladu sa ovom Uredbom, a mjere su usmjerene protiv osoba koja su, između ostalog, odgovorna za, ili su sudjelovala u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.

Današnje mjere nastavak su provedbe strategije Sjedinjenih Država za utvrđivanje odgovornosti pojedinaca koji provode destabilizirajuće aktivnosti na Zapadnom Balkanu.  Ove mjere poduzimaju se u vrijeme najozbiljnije političke krize u BiH od 1995. godine jer političari, etno-nacionalisti, i s njima povezane privilegirane mreže nastavljaju podrivati zemlju.

''Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokraciju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini'', izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne financijske poslove u Ministarstvu financija SAD.  ''Današnje mjere još jednom potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu Bosne i Hercegovine jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji''.

Korumpirana državna tužiteljica

Prilikom osnivanja, pred Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine postavljen je niz ciljeva uključujući omogućavanje poštivanja ljudskih prava i vladavine prava u zemlji. Tužiteljstvo radi u skladu sa Ustavom i zakonima BiH te se od tužilaca traži da svoje dužnosti vrše bez favoriziranja, pristranosti ili predrasuda. Nezavisnost pravosudnog sistema BiH preduvjet je vladavini prava.

Unatoč ovim obavezama u smislu izbjegavanja malverzacija u vršenju dužnosti tužiteljice, Diana Kajmaković flagrantan je primjer korumpiranog državnog tužitelja BiH, povezanog sa kriminalnim organizacijama. Kao dio širih aktivnosti na suzbijanju organiziranog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražitelji su analizirali privatnu komunikaciju vođenu posredstvom kriptiranih aplikacija za razmjenu poruka. Kriminalci koji su koristili ovaj kanal komunikacija spominjali su Kajmaković, koja je radila na nekim od istraga u vezi sa ovim aktivnostima. Kao podršku trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagala prikrivanju dokaza, sprečavanju kaznenog gonjenja, te je na druge načine pomagala nezakonite aktivnosti u zamjenu za osobnu korist. Također je pokušala blokirati istragu u vezi sa pojedincima iz kriminalnog miljea sa kojima je očigledno surađivala.

Kajmaković je danas uvrštena na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili suučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu. Pored toga, Kajmaković je uvrštena na listu u skladu za Izvršnom odredbom 14033 i zbog odgovornosti za ili suučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog sudjelovanja u korupciji na Zapadnom Balkanu.

Implikacije sankcija

Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionirani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Propisi OFAC generalno zabranjuju sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili koji prolaze kroz SAD) a koja uključuje imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni na listu ili na drugi način blokirani, izuzev u slučajevima kada je to dozvoljeno općom ili konkretnom dozvolom OFACa. Državljani SAD mogu se suočiti sa prekršajnim ili krivičnim kaznama za kršenje ovih zabrana.

Ovlasti i integritet OFAC sankcija ne proističu samo iz mogućnosti ureda da određuje i dodaje pojedince na SDN listu, nego i spremnosti ureda da sa SDN liste skida lica u skladu sa zakonom SAD. Konačni cilj sankcija nije kažnjavanje, cilj je promjena djelovanja u pozitivnom smjeru.

Osobni podaci osoba ili subjekata koji su danas uvršteni na listu dostupni su na ovom linku.