Državna vlast bila kolateralna žrtva sukoba oko formiranja vlasti u FBiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U prva tri mjeseca ove godine, u krovnoj zakonodavnoj instituciji BiH usvojena su tek dva zakona, a 10 ih je završetak prvog kvartala dočekalo u parlamentarnoj proceduri, odnosno bez finalne odluke Parlamentarne skupštine BiH o njima.

Ovo je rečeno danas na konferenciji za medije Centara civilnih inicijativa (CCI) na kojoj su prezentirani rezultati kvartalnog monitoringa rada Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara BiH.

Konsultant za monitoring rada ovih institucija Ivica Ćavar je kazao da je državna vlast bila 'kolateralna žrtva' sukoba oko formiranja vlasti u Federaciji BiH. Stoga se bespotrebno kasnilo u njezinom konstituiranju, što se odrazilo i na rezultate.

Ćavar podsjeća da je Parlamentarna skupština BiH u novom sazivu bila u punom kapacitetu osposobljena za rad tek sredinom veljače 2015., okončanjem konstituiranja Doma naroda, dok je novo Vijeće ministara BiH potvrđeno na sjednici Zastupničkog doma tek 31. ožujka ove godine.

''U novom sazivu PSBiH nastavljen je trend po kome je državni parlament specifičan u svjetskim okvirima - da se više zakona odbiva nego što se usvaja. U prvom kvartalu 2015., pored dva zakona koji su usvojeni, četiri zakona su odbijena, dakle, duplo više, dok je jedan zakon povučen iz daljnje procedure'',kazao je Ćavar.

Ocijenio je da su najznačajniji događaji u prvom tromjesečju 2015. bile posjete i obraćanja zastupnicima, prvo ministara vanjskih poslova SR Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, a potom visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini.

''Obje posjete vezane su za novu inicijativu EU prema BiH, kojom je otvorena mogućnost za konačno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a našoj zemlji je ponuđena pomoć u reformskom procesu radi stabiliziranja zemlje i rješavanja nekih od najznačajnijih problema njezinih građana'', kazao je Ćavar.

U tom kontekstu, dodao je, PSBiH je 23. februara usvojio Izjavu Predsjedništva BiH o opredijeljenosti institucija na svim razinama vlasti u BiH za provedbu neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja EU, kao ključni dokument koji bi u narednom razdoblju trebao odrediti rad vlasti u BiH na svim razinama.

Govoreći o učinku Vijeća ministara BiH u prvom kvartalu ove godine, Ćavar je kazao da je ova institucija radila u takozvanom 'tehničkom mandatu'.

Po njegovim riječima, u prvom kvartalu 2015. Vijeće ministara BiH nije utvrdilo niti jedan zakon.

''Ustvari, nije ga utvrdilo u posljednjih šest mjeseci svog rada - od rujna 2014. godine. Imajući, pritom, u vidu da je od programom rada za 2014. planiranih 46 zakona, Vijeće ministara do listopada 2014. usvojilo njih svega devet, uz isti broj usvojenih neplaniranih zakona, što znači da mu je nerealizirano ostalo čak 80 posto planiranih zakona iz vlastitog programa rada'', kazao je Ćavar.

Ističe da 'tehnički mandat' za to ne može biti nikakvo opravdanje.

''Novo Vijeće ministara suočava se s 'bremenom' naslijeđenih obveza. U posljednja tri mjeseca svoga rada, prethodni saziv ministarskog vijeća nije izvršio niti jednu važniju ranije preuzetu obvezu. I dalje stoje, i na realizaciju čekaju, ranije preuzete obveze, iz 'Mape puta', čiji su rokovi za realizaciju obećani Europskoj uniji, već davno prošli'', kazao je Ćavar.

Koordinator za medije CCI-a Darko Marić je kazao da su proces konstituiranja vlasti i na nivou BiH, i na drugim nivoima u našoj zemlji, te značajna kašnjenja u tom kontekstu, ponovo potvrdili potrebu implementacije inicijative za dogradnju izbornog zakonodavstva BiH.

Po njegovim riječima, cilj je da se omogući unošenje u Izborni zakon BiH preciznih rokova za formiranje vlasti, uz obavezno stvaranje mogućnosti za raspisivanje vanrednih izbora u situacijama nepoštovanja rokova, blokada u radu institucija, nemogućnosti da se dođe do dogovora političkih aktera u 'razumnom' roku.