Dva dojavljivača korupcije službeno zaštićena, zahtjevi njih pet odbijeni

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, jednoglasno je donijelo Strategiju za borbu protiv korupcije 2015. – 2019. i Akcijski plan za njezino provođenje.

Nova strategija i Akcijski plan prilagođeni su specifičnostima ustavnog uređenja BiH, bez zadiranja u ustavne nadležnosti nižih razina vlasti, i daju osnovu da niže razine izrade vlastite strategije borbe protiv korupcije te ih usklade s općim principima iz strategije na državnoj razini. U izradi Strategije sudjelovali su državni i entitetski predstavnici u saradnji s nevladinim sektorom u BiH.

Strategija se sastoji se od pet stupova fokusiranih na jačanje institucionalnog i pravnog okvira institucija u BiH. To su razvijanje, promoviranje i provođenje preventivne antikorupcijske aktivnosti u javnom i privatnom sektoru, unaprjeđenje djelotvornosti i efikasnosti pravosudnih institucija i organa za provođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije, podizanje javne svijesti i promoviranje potrebe za sudjelovanjem cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije kao i uspostavljanje učinkovitih mehanizama za koordinaciju borbe protiv korupcije i praćenje provođenja Strategije.

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) pozdravila je usvajanje ove Strategije za borbu protiv korupcije 2015.-2019. i Akcijskog plana za njezinu provedbu.

Time je, kako je ocijenio direktor Agencije Sead Lisak, novi saziv Vijeća ministara BiH pokazao opredijeljenost za saradnju u suzbijanju i borbi protiv korupcije u BiH, ali i podršku Agenciji.

Lisak je da očekuje kako će sve institucije, na svim razinama u BiH, studiozno pristupiti tom dokumentu te kako će u predviđenim rokovima realizirati obveze koje su pred njima i dodao da će institucija na čijem je čelu biti nositelj posla kada je riječ o koordinaciji borbe protiv korupcije u BiH.

Suština dokumenata je borba protiv korupcije u njezinom korijenu, uz eliminiranje uvjeta koji pogoduju nastanku korupcije, a ne bavljenje njezinim posljedicama, ističu iz Agencije.

Lisak smatra kako je opći cilj ovog dokumenta ustanoviti prioritete na planu prevencije i borbe protiv korupcije, principe i mehanizme zajedničkoga djelovanja svih institucija u BiH kao i svih segmenata društva na tom polju te uspostavljanje odnosno unaprjeđenje pretpostavki za smanjenje korupcije.

"Strategija je ambiciozan, djelomično hrabar i izazovan dokument, ali nadasve realan i ostvariv. Kako bi se efikasno provela bilo je potrebno precizno predvidjeti nadležnosti i obveze svih sudionika u ovom procesu", navodi Lisak za Dnevni list.

Pojasnio je da u tom smislu postoje tri vrste uloga koje će pojedine institucije imati u procesu provođenja strategije i akcionog plana.

"Prvu grupu čine ona tijela i institucije koje će akcijskim planom biti određene kao inicijatori i koordinatori aktivnosti. Drugu grupu čine institucije koje će neposredno provoditi planirane aktivnosti dok treću grupu čine tijela koje će nadgledati proces provođenja aktivnosti", kaže Lisak.

Ističe kako je nemoguće očekivati od ove institucije da sama provede strategiju. Stoga apelira na sve nositelje obveza navedenih u ovom dokumentu da ispune zadatke koji će se naći pred njima, uz zaključak kako samo u tom slučaju rezultati neće izostati.
Zaštita zviždača

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije nedavno je predstavila i “Zakon o zaštiti osoba koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH – iskustva, izazovi i idući koraci”. Lisak kaže kako postoji veliki interes za zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju i provedbu Zakona koji regulira tu oblast.

"Osim toga, ovo je jedan od velikih i vrlo bitnih koraka u prevenciji i borbi protiv korupcije u BiH", kazao je Lisak.

Iz Ministarstva pravosuđa BiH kažu kako je glavni cilj spomenutog zakona što više motivirati zaposlene u institucijama da prijavljuju korupciju.

Emir Mehmedović, glavni upravni inspektor u ovome ministarstvu navodi kako cilj ovog zakona nije dobivanje statusa uzbunjivača, već zaštita osoba koje u dobroj vjeri u institucijama BiH prijavljuju korupciju. Međutim, kad neka osoba dobije status uzbunjivača, ona je zaštićena kad je riječ o konkretnom slučaju, a svaki sljedeći slučaj koji eventualno prijavi morat će biti razmatran. Iz ministarstva navode kako se na taj način želi spriječiti eventualne zloporabe ovog statusa.

Primarni zadatak za uspješnu provedbu ovog zakona je pak edukacija državnih službenika i zaposlenika.

Za dodjelu statusa uzbunjivača i razmatranje svakog pojedinačnog slučaja zadužena je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Agenciji je do sad podneseno sedam zahtjeva za dodjeljivanje statusa uzbunjivača, od čega su odobrena dva, a pet odbijeno.