Džaferović u Istanbulu: O Handkeu i onom što se može naučiti od BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

 Globalno društvo, u kojem je multikulturalizam relativno nov fenomen, od Bosne i Hercegovine može mnogo toga naučiti, kako bi se bolje suočilo sa promjenama koje doživljava, izjavio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obraćajući se na TRT World Forumu, koji se održava u Istanbulu.

Džaferović se obratio sudionicima Foruma kao centralni govornik u okviru panela “Prijetnja ekstremizma krajnje desnice: Rat protiv terorizma 2.0?”.

O Handkeu

On je u početku obraćanja ukazao na porast ekstremizma i njime inspiriranog terorizma. Podsjetio je da je na nedavnu odluku Švedske akademije da Nobelovu nagradu za književnost dodijeli austrijskom književniku Peteru Handkeu.

Kako je kazao, takva odluka je uznemirila međunarodnu javnost, posebno žrtve genocida, a razlog je, kazao je Džaferović, taj što je Handke podržavao politiku Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koje je Međunarodni sud u Hagu osudio za genocid i druge masovne zločine.

"Moja zemlja, BiH, se suočava s teškim posljedicama tih zločina. Više od 100.000 ljudi ubijeno, preko milijun je protjerano. Ratne traume i ožiljci još uvijek nisu zaliječeni. Zbog podjela i opstrukcija koje su posljedica zločinačke politika BiH je spriječena da brže napreduje. Ljudi još uvijek strahuju za svoju budućnost", poručio je Džaferović.

Podsjetio je na masakr iz 2011. godine u Norveškoj, kada je Anders Breivik usmrtio 77 osoba. Kako je kazao, Breivik je prije zločina objavio manifest kojim je definirao svoju ekstremističku ideologiju, a kao neprijatelje odredio pored ostalog islam i feminizam te priznao da mu je politički uzor bio Radovan Karadžić.

"Kao i ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost Handke i Breivik je u svom manifestu podržao Miloševićevu ratnu politiku te osudio NATO interenciju kojom je ona zaustavljena. Svjedočimo svojevrsnom paradoksu. Anders Breivik je danas zatvoru, a nagrađeni Peter Handke će u Stockholmu uz najviše počasti dobiti priliku da promovira svoje stavove", rekao je Džaferović.

Član Predsjedništva BiH je podsjetio i na napad na Novom Zelandu kada je ekstremist Brenton Tarrant, takođe inspiriran Breivikom i Karadžićem, u napadu na džamiju i islamski centar u gradu Christchurch, ubio 51 čovjeka. A osvrnuo se i na nedavni napad na sinagogu u Njemačkoj.

Zločin i mržnja

"Njihov kršćanski, europski identitet ih nije mogao zaštititi od zla i mržnje. Živimo u svijetu, u kojem su zastarjeli nekadašnji pojmovi geografske distance. Komunikacija je pojavom novih tehnologija i društvenih mreža znatno ubrzana. Ovo veliko dostignuće je pored brojnih dobrobiti proizvelo i nove rizike. Kao što možemo vidjeti, zločin ili mržnja u Njemačkoj ili Bosni i Hercegovini začas može postati inspiracija za zločin u Norveškoj ili na Novom Zelandu. I obratno. Htjeli ili ne, upućeni smo jedni na druge. Svi smo članovi jednog svijeta, jednog globalnog društva. Naše brige su zajedničke. S njima se možemo suočiti na pravi način samo ako surađujemo”, poručio je Džaferović.

Dodao je da ne postoji čovjek na svijetu koji se može smatrati zaštićenim, samo na temelju svog identiteta.
"Naš identitet nas ne može zaštititi od opasnosti ekstremizma. Jedino nas može zaštititi naš zajednički i efikasan odgovor. Koji je naš politički i institucionalni odgovor na ovu prijetnju? Najprije, to je pitanje za sigurnosne agencije svake države, ali pravog odgovora ne može biti ukoliko nema suradnje između država", poručio je Džaferović.

Istaknuo je da je potpuno pogrešno terorizam svoditi samo na psihičke poremećaje njegovih izvršitelja, jer je terorizam neodvojiv od ekstremističkih ideologija koje ga inspiriraju. Zato, smatra Džaferović, punu odgovornost nosi svako tko promovira takve ideologije, bilo da se radi o anonimnim online aktivistima, laureatima Nobelove nagrade ili političarima.
Istaknuo je da posebno zabrinjava porast desničarskih, antiimigrantskih pokreta i njihove militantne retorike, koja se temelji na ksenofobiji te da se politički lideri sve češće koriste populističkom retorikom.

"Za mene je populizam dobrim dijelom i uvod u neku vrstu ekstremizma. Ključna borba našeg vremena je borba protiv populizma, i borba za političku odgovornost. Pođimo od toga kako imenujemo stvari. Ne zaboravimo da sve počinje od riječi. Svaki čovjek ima odgovornost za to, a naročito ljudi koji imaju političku moć", kazao je Džaferović.

Pozvao je da se teroristi i njihove ideje ne poistovjećuju na bilo koji način sa vjerama, rasama ili kulturama kojima pripadaju milijarde drugih ljudi.

"Svaki put kada se u javnosti pojavi takav način imenovanja stvari, to znači da su teroristi uspjeli, jer njihov cilj i jeste da se pravi razdor između civilizacija, vjera i kultura. Pogledajte samo njihove manifeste, i razmislite o razlozima zašto ih objavljuju. Oni se obraćaju milijunima ljudi, u nadi da će posijati strah i razdor, i da će pripadnike najvećih vjera ili rasa svijeta okrenuti jedne protiv drugih. Oni ne vjeruju da različite vjere, kulture, rase i civilizacije mogu živjeti zajedno, u miru i suradnji. Oni vjeruju samo u konflikt i rat do istrebljenja", rekao je Džaferović.

Tko su krivci?

Dodao je da nijedna svjetska religija sama po sebi nije radikalna, te da ne postoji radikalni islam ili radikalno kršćanstvo, već postoje pojedinci i pokreti koji zloupotrebljavaju i religiju, i rasu i nacionalni identitet, i mnoge druge identitete, za ostvarenje svojih ciljeva.

"Ne trebamo govoriti 'kršćanski terorizam', ni 'bjelački terorizam' u slučaju napada na Novom Zelandu ili Norveškoj, jer krivci nisu niti kršćanstvo, niti bijela rasa. Ja kao Europljanin i pripadnik bijele rase ne mogu biti kriv za masovna ubojstva koja vrše ti teroristi, čak i ako to vrše zloupotrebljavajući moju rasu i pripadnost europskoj kulturi. Ne trebamo govoriti ni 'islamski terorizam', u slučaju poput napada na dvoranu Bataclan, jer krivac nije islam. Ja kao musliman ne mogu biti kriv za masovna ubojstva koja vrše teroristi, čak i ako to vrše zloupotrebljavajući moju vjeru", rekao je Džaferović.

Istaknuo je da je obaveza političkih lidera da stanu u zaštitu žrtava, i solidariziraju se s njima, posebno ukoliko su napadnute samo zbog svog identiteta.

"Ako su ljudi napadnuti samo zato što su muslimani, ili samo zato što su Židovi, ili samo zato što su kršćani, ili bilo kojeg drugog identiteta, važno je stati u zaštitu njihovog prava da budu to što jesu. To je ključna odlika demokratskog i pluralističkog društva", rekao je Džaferović.

Podvukao je da ključni politički odgovor mora biti širenje ideje da ljudi različitih vjera, kultura, rasa i civilizacija mogu živjeti zajedno, u miru i koegzistenciji.

"Dolazim iz zemlje koju su u periodu 1992. -1995. godine ekstremisti pokušali uništiti, upravo zato što ne vjeruju u mogućnost zajedničkog života ljudi različitih identiteta. Ono što se dogodilo na norveškom otoku ili novozelandskom gradu bila je svakodnevica tijekom četiri godine agresije na Bosnu i Hercegovinu. Zamislite zemlju u kojoj skoro svaki grad ima iskustvo Christchurcha, a svako selo ima iskustvo Utoye, pa čak i više od toga. Za samo nekoliko dana u Srebrenici, snage pod zapovjedi Radovana Karadžića i Ratka Mladića pobile su više od osam tisuća muškaraca i dječaka. Tijekom četiri godine opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva, ubijeno je 11.541 civil", podsjetio je Džaferović.

Kazao je da je polazna točka ljudi koji su to učinili bila je ekstremistička ideja da narode, koji su stoljećima živjeli jedni s drugima u Bosni i Hercegovini, treba nasilno razdvojiti, a samu zemlju podijeliti, na etnički čista područja.

Član Predsjedništva je jučer zajedno s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom prisustvovao otvaranju Foruma, koji se ove godine održava pod nazivom „Globalizacija u povlačenju: Rizici i prilike“.

Džaferović i turski predsjednik Erdogan održali su sastanak na marginama Foruma i razgovarali o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Turskoj.

Dvodnevni TRT Svjetski forum okupio je lidere javnog mnijenja, političare, intelektualce i novinare iz mnogih zemalja širom svijeta.

Tijekom Foruma će biti održano više od 10 sesija na kojima će se raspravljati o pitanjima koja zauzimaju svjetsku agendu poput desničarskog terorizma, porasta populizma i nacionalizma, budućnosti Bliskog istoka, trgovinskih ratova, budućnosti Europske unije i suradnja sila u nastajanju.