Emrić: Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH trenutno se ne provodi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici zakazanoj za četvrtak, 16. siječnja, trebao, u prvom čitanju, razmatrati Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH, čiji su predlagači zastupnici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić.

Zastupnik Jasmin Emrić, koji je u prethodnom sazivu bio i predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, u razgovoru za Fenu kazao je da je postojeća situacija takva da se Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH trenutno ne provodi, zbog toga što nema tijela koje bi ga provodilo, jer je ranijim članovima povjerenstva istekao mandat.

Pojasnio je da je mandat ranijih članova povjerenstva bio vezan s članstvom u Zastupničkom domu, odnosno Domu naroda PSBiH. S obzirom na to da je nakon općih izbora 2018. godine uspostavljen novi saziv parlamenta, tim članovima je istekao mandat.

Emrić navodi da je osnovna manjkavost postojećeg zakona ta što su u sastavu povjerenstva bili i članovi Parlamenta BiH.

Po njegovim riječima, to su bile i primjedbe GRECO-a (Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Europe), ali i primjedbe, kako nevladinog sektora u BiH, tako i opće javnosti - sumnja u pristranost rada članova Parlamenta koji su članovi Povjerenstva i treba da odlučuju o sukobu interesa svojih kolega u Zastupničkom domu i u Domu naroda ili drugih dužnosnika imenovanih od Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH.

Podsjetio je da, pored državnih parlamentaraca, povjerenstvo čine i direktor Agencije za prevenciju korupcije i kooridnaciju borbe protiv korupcije i njegova dva zamjenika.

Upitan koje su bile osnovne zamjerke i preporuke GRECO-a u vezi s ovom temom, naveo je da je osnovna zamjerka ta što se sumnja u neovisnost rada Povjernstva.

''GRECO je dao primjedbu i na način financijskog izvještavanja, jer članovi Parlamenta kada popune obrasce o financijskom stanju i imovini, ti se obrasci kasnije nisu provjeravali u smislu istinitosti podataka. Tako da smo u ovom novom tekstu prijedloga zakona definirali i odredili i provjeru tih podataka. Znači, ono sve što član Parlamenta prikaže o svom financijskom stanju i imovini, to je podložno kasnijem provjeravanju tih podataka kroz službene evidencije'', pojasnio je Emrić.

Po njegovim riječima, suština predloženog zakona koji bi trebao biti razmatran je da se odredi status povjerenstva, kako bi ona mogla obavljati svoju funkciju i vršiti poslove iz nadležnosti koje su zakonom propisane.

''Do sada nismo imali određen status povjerenstva, tako da ona niti je bila pri Parlamentu, niti je bila pri nekoj drugoj instituciji na nivou BiH, već je bila u nekom međuprostoru. Konkretnije, mi smo koristili memorandum Parlamentarne skupštine BiH, a ovjeravali akte pečatom Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Također, bila je odvojenost između komisije i Ureda povjerenstva, koji za povjerenstvo treba obavljati stručne, administrativne i tehničke poslove. Ured povjerenstva se nalazio pri Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, tako da je komunikacija između povjerenstva i samog ureda bila otežana. Tu se onda preklapaju i nadležnosti između predsjednika povjerenstva i povjerenstva i direktora Agencije, pa je vrlo teško sve to kooridnirati kako bi se mogao organizirati kvalitetan rad povjerenstva '', naveo je Emrić.

Kazao je da se predloženim zakonom povjerenstvo definira kao stalno, nezavisno i samostalno tijelo, koje će biti uspostavljeno od Parlamentarne skupštine BiH. Predviđeno je da sjedište povjerenstva bude u Parlamentarnoj skupštini BiH u Sarajevu.

''Sam sastav povjerenstva, također, ovim zakonom se potpuno mijenja, jer povjernstvo više ne bi činili članovi Zastupničkog doma i Doma naroda, nego bi to bila profesionalne osobe, stručne osobe koje bi se prijavljivale na javni konkurs i kasnije bi sastav povjerenstva i povjerenstvo trebala biti imenovana od Parlamentarne skupštine BiH, kada Zajedničko povjerenstvo za ljudska prava provede cjelokupan postupak'', pojasnio je Emrić predložene novine u zakonu.

Predloženim zakonom je predviđeno da povjerenstvo ima pet članova, predsjednika i četiri člana, a mandat bi im bio pet godina.

''Članovi Povjerenstva bi odlučivali o sukobu interesa svih izabranih i imenovanih dužnosnika. Novim zakonom se uvode i nove definicije, odnosno jasnije se propisuju odredbe koje definiraju šta su to nositelji javnih funkcija, jer je tu bilo različitih tumačenja. Sada se to sve svodi pod definiciju nositelja javne funkcije, a to je izabrano ili imenovana osoba u institucijama BiH, izabrana i imenovana osoba u agencijama ili ustanovama koje se osnivaju od Parlamentarne skupštine BiH ili Vijeća ministara BiH. S obzirom na to da bi to bilo stalno tijelo koje osniva PSBiH, ono bi moralo biti predviđeno budžetom, imalo bi svoj budžet'', kazao je Emrić u razgovoru za Fenu.