Erceg: Strateški ratni cilj bio razdvajanje Srba od drugih naroda

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjedočeći u Obranu Ratka Mladića, bivši dužnosnik srpske autonomije u Bosanskoj krajini Nikola Erceg izjavio je da politika srpskog vodstva u Banja Luci 1992. godine nije bila 'nasilno protjerivanje, ni progon nesrba'. Erceg, koji je bio član Kriznog stožera i predsjednik vlade Autonomne regije Krajina (ARK), sugerirao je da je većina muslimanskih i hrvatskih civila napustila to područje dobrovoljno.

Posvjedočio je da su imovinu koju su oni ostavili, vlasti na 'privremeno korištenje' dale srpskim izbjeglicama iz drugih krajeva BiH. Pravo vlasništva, pritom, nije bilo promijenjeno. "Ne znam mnogo o tome, ali ne bi trebalo da je problem za one koji se vraćaju da svoju imovinu koriste", kazao je Erceg. Na pitanje da li je znao za 'prisilno protjerivanje' Muslimana i Hrvata, Erceg je odgovorio: "Da, ali ne po bilo kakvim dokumentima vlasti... nego to je bilo – susjed susjeda izgoni iz tko zna kojih razloga".

Mladić, bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u nekim općinama, većinom u Bosanskoj krajini, imao razmjere genocida. Sudi mu se i za genocid u Srebrenici, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. U unakrsnom ispitivanju, zastupnik Tužiteljstva je nizom dokumenata dokazivao da su vlasti ARK-a imale diskriminatorski odnos prema nesrbima, a Erceg je to negirao.

Erceg je, međutim, potvrdio da su strateški ratni ciljevi bili: razdvajanje Srba od druga dva naroda, spajanje srpskih teritorija posavskim koridorom i uklanjanje Drine kao granice među Srbima. "Prvi strateški cilj bilo je da ostanemo u Jugoslaviji, i sve smo učinili da to ostvarimo. Kad nije moglo, onda se išlo dalje", rekao je Erceg i dodao da je za ostvarivanje glavnih ratnih ciljeva bila zadužena VRS.

Erceg, koji je, kako je posvjedočio, po jedanput bio u Trnopolju i na Manjači, sugerirao je da su ti logori za nesrpske zarobljenike bili izvan nadležnosti vlasti ARK-a u Banja Luci, koja 'nije mogla da naređuje' policiji i vojsci. Na ovom ročištu, Mladićeva Obrana je najavila da će u narednom periodu kao svjedok biti pozvan i lider Sprske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, kojem se u Haagu sudi za zločine počinjene u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Obrana je, po riječima Mladićevog odvjetnika Branka Lukića, ranije podnijela zahtjev da Šešelj svjedoči preko video-veze iz Srbije, gdje se trenutno nalazi na privremenoj slobodi.
Međutim, s obzirom da je Haški tribunal naložio da Šešelj, zbog kršenja uvjeta boravka na privremenoj slobodi, bude vraćen u pritvor, tužitelj Alan Tieger je zatražio da Obrana povuče svoj zahtjev za svjedočenje putem video-veze. Obrana je, međutim, odbila da to učini dok se Šešelj ponovo ne nađe u Haagu. Suđenje se nastavlja u četvrtak, 2. travnja, prenosi BIRN.