EU će kazniti svakog tko dirne u Dayton

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska unija prošlog mjeseca produžila je važenje sankcija do ožujka 2017. godine, koje bi mogle biti uvedene za ona pravna i fizička lica iz Bosne i Hercegovine koja bi na bilo koji način ugrožavala Daytonski mirovni sporazum, objavile su Nezavisne novine.

Cristian Dan Preda, specijalni izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH, rekao je Nezavisnim da je produženje sankcija došlo u pravom trenutku s obzirom na, kako je rekao, najave referenduma o Sudu i Tužiteljstvu BiH i činjenicu da je odluka o njegovom provođenju suspendirana, ali ne i ukinuta u potpunosti.

''Osim toga, postoji mogućnost organiziranja još jednog referenduma, o Ustavnom sudu BiH. Očigledno je da u takvom kontekstu zemlje članice EU smatraju da bi neobnavljanje sankcija moglo poslati pogrešnu poruku", rekao je Preda.

Podsjetio je kako je mandat za uvođenje sankcija usvojen još 2011. godine i produžavan od tada, ali da još nijednom nije bio primijenjen u praksi, odnosno da na listi nije dodato nijedno ime.

"Taj mehanizam samo daje mogućnost da se dodaju imena pravnih i fizičkih lica na listu i služi kao sredstvo odvraćanja onima koji bi mogli pokušati ugroziti integritet i suverenitet BiH", rekao je Preda.

Izrazio je nadu da Europska unija neće morati iskoristiti ovaj alat i da će BiH ostati na pozitivnom smjeru od usvajanja novog pristupa EU, a koji je rezultirao podnošenjem aplikacije za članstvo u EU u veljači.

Nezavisne navode kako odluka o produženju sankcija ima istovjetan tekst odluci koja je donesena 2011. godine na prijedlog Chaterine Ashton, tadašnje visoke predstavnice EU za vanjsku politiku, osim što je datum važenja produžen do 2017. godine. U njoj je istaknuto da bi mjere bile primijenjene protiv pravnih i fizičkih lica čije aktivnosti potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodno priznanje BiH.

Također, mjere bi se primijenile i protiv osoba koje prijete sigurnosti u zemlji ili potkopavaju mirovni sporazum. Mjere bi uključivale zabranu ulaska i tranzita kroz zemlje članice EU, osim u slučaju humanitarne potrebe ili međunarodnih konferencija u kojima je neophodno prisustvo sankcioniranih osoba. Mjerama bi se zamrzla i imovina ili ekonomski resursi koji pripadaju osobama na crnoj listi.

"Lista će sadržavati i informacije kojima će biti identificirane osobe obuhvaćene mjerama. Kod fizičkih lica informacije mogu uključivati ime, nadimke, datum i mjesto rođenja, nacionalnost, broj putovnice ili osobne iskaznice, spol, adresu, dužnost i zanimanje. U slučaju pravnih osoba informacije mogu sadržavati nazive, mjesto i vrijeme registracije, registracioni broj i sjedište poslovanja", navedeno je.

Kako bi mjere mogle dobiti maksimalan učinak, pojašnjeno je da će EU ohrabriti i treće zemlje da usvoje slične mjere.