Europa konstantno odbija azil ljudima s Balkana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Podaci Europske komisije (EK) ukazuju na stalni rast broja tražitelja azila u EU i državama Šengena iz pet zemalja Zapadnog Balkana, u čemu prednjače građani Srbije, dok najmanje takvih zahtjeva pristiže od državljana Crne Gore i BiH. Navodi se to u petom izvještaju EK o funkcioniranju bezviznog režima sa Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom, BiH i Albanijom, iz koje podsjećaju da je za građane BiH stopa davanja azila u 2013. godini iznosila 5,9 posto.

Međutim, nadležni tvrde da će taj procenat dodatno "otanjiti" budući da je BiH u međuvremenu ocijenjena kao sigurna zemlja, pa je šansa za dobivanje azila u Europi - ravna nuli, pišu 'Nezavisne novine'.

"Nedvojbeno je da BiH ispunjava svoje obaveze koje su pred nju postavljene shodno 'mapi puta'. Naravno, imamo određeno povećanje broja tražitelja azila, a razlog tome je bio liberalan sistem u Njemačkoj, koji je od prošle godine promijenjen i sada će građane BiH prepoznavati kao državljane sigurne zemlje i procedura će trajati izuzetno kratko. Dakle, tražiteljima azila bit će odgovoreno negativno", naglasio je Bakir Dautbašić, tajnik Ministarstva sigurnosti BiH.

On je pojasnio da se status azilanta odnosi na ljude koji dolaze iz područja zahvaćenih ratovima, prirodnim katastrofama i sličnim negativnim pojavama. "To znači da su šanse za dobivanje azila građanima BiH ravne nuli", rekao je Dautbašić. EK je priopćila da, iz zemalja zapadnog Balkana, građani Srbije u ukupnom broju zahtjeva za azil u zemljama EU i Šengena sudjeluju sa 42 posto.

Slijede državljani Makedonije i Albanije sa po 21 posto, BiH sa 14 posto i Crne Gore sa dva posto od ukupnog broja zahtjeva za azil. Istovremeno, stopa odobravanja azila nastavlja padati, što ukazuje na to da je ogromna većina zahtjeva za azil neosnovana. Za građane Srbije je stopa davanja azila u 2013. bila 2,7 posto, za građane Crne Gore 3,7 posto, a Makedonije jedan posto, dok je za građane Albanije i BiH bila nešto viša i iznosila je 8,1 procenat odnosno 5,9 posto.

"Najviše zahtjeva za azil građani zapadnog Balkana podnose u Njemačkoj", navela je EK u izveštaju. EK je ocijenila da su neophodne dalje mjere kako bi se očuvao integritet bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana i odgovorilo na potencijalne zloupotrebe sistema azila EU. Komisija je istaknula da ostaje opredijeljena za sistem putovanja bez viza za građane zapadnobalkanskih zemalja.

"Koristi od vizne liberalizacije veoma su vidljive kada je riječ o jačanju kontakta među ljudima i poslovnim prilikama. Međutim, zloupotreba bezviznog režima u vidu traženja azila u EU mora da se riješi sistematski i pravilnom raspodjelom sredstava", rekao je Dimitris Avramopulos, europski komesar za migracije.

Avramopulos je dodao da izvještaj sadrži niz preporuka za rješenje problema ilegalnih migracija i zatražio punu podršku i angažman svih zemalja sudionica. Preporuke su date i zemljama zapadnog Balkana i europskim zemljama u kojima se podnosi najviše zahtjeva za azil, objavile su 'Nezavisne novine'.

Podaci Europske komisije o zahtjevima za azil ne odnose se na kraj prošle godine, kada je registriran ogroman broj nelegalnih prelazaka građana Kosova preko srbijansko-mađarske granice. Europa je već počela da ih vraća kući. Podsjetimo, Srbija, Makedonija i Crna Gora priključile su se bezviznom režimu EU u prosincu 2009., a BiH i Albanija u studenom 2010. godine.