Europa neće pomoći Balkanu, Rusija nudi neki novi projekt

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ruska znanstvenica i publicistkinja Jelena Ponomarjeva izjavila je kako je očigledno da Europa neće pomoći Balkanu, ali da se na horizontu nazire transformacija svjetske situacije kada će Rusija biti u mogućnosti predložiti neki novi integracijski projekt.

"To će prije biti neka vrsta ekonomskog, a ne teritorijalnog saveza. Rusija neće nuditi strukturu poput EU, već čvršću ekonomsku suradnju putem otvaranja zajedničkih poduzeća", rekla je za Sputnik Ponomarjeva, koja je dobar poznavalac geopolitičkih prilika na Balkanu.

Dodala je kako izgleda da političke elite u regiji za to nisu spremne, a da riješenost crnogorskih vlasti da uđu u NATO govori u prilog tome.

"Razumijem i srpske političare koji redovno govore o europskom putu Srbije. Ipak, očigledno je da Europa neće pomoći Balkanu", rekla je Ponomarjova, koja smatra da će Balkan kratkoročno i srednjoročno prolaziti kroz vrlo ozbiljne promjene i objašnjava to migracijskim tokovima i pritiscima koje će trpjeti balkanske zemlje, koje su oslabljene rastom nezaposlenosti.

Ponomarjeva je navela da, iako će socijalno-ekonomski faktori najviše dolaziti do izražaja, Balkan nije samo dio Europe, već važna geostrateška tačka u globalnim razmjerima.

"Stoga sva balkanska pitanja imaju vrlo veliki politički značaj. Svaka kriza u Europi najprije se osjeti na Balkanu, koji je i dalje bure baruta i gdje vrlo lako može ponovo buknuti novi oružani sukob", dodala je Ponomarjeva.

Što se tiče uloge Rusije u suvremenom svijetu, podsjeća na "proročke" riječi velikog ruskog kneza i svetitelja Aleksandra Nevskog da Rusija "mora graditi jaku obranu na Zapadu i tražiti prijatelje na Istoku".

''Obranu na Zapadu već i gradimo u pravom smislu te riječi, a na Istoku stvaramo saveznike koji nam bez lažnih iluzija mogu dati određenu snagu i povjerenje", rekla je Ponomarjeva.

Govoreći o centrima moći u svijetu, Ponomarjova ukazuje da se namjerno prešućuje važan trenutak, odnosno uloga aristokratskih obitelji i financijskih klanova, od kojih neki još od 12. stoljeća postoje i kroje mnoge sudbine.

"Mnogi znanstvenici, povjesničari, ekonomisti ukazuju na činjenicu da ako usporedimo 1700. i 2015. godinu, ključnih razlika nema. I onda i sada jedan postotak ukupnog svjetskog stanovništva vlada ukupnim nacionalnim bogatstvima. I o kakvoj demokraciji onda govorimo", upitala je Ponomarjeva.

Dodala da ne govori o klanovima i nekim novim formama državnosti poput takozvane Islamske države kojom, očigledno, ''ne upravljaju samo sumanuti kasapi, već vrlo pametni ljudi koji i kontroliraju djelatnost ove grupacije''.