Europski sud ponovo presudio da BiH na izborima krši prava svojih građana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europski sud za ljudska prava (ECHR) u utorak je donio još jednu presudu, u predmetu Svetozara Pudarića, kojom je potvrdio da Bosna i Hercegovine krši prava svojih građana diskriminirajući ih u izbornom procesu po etničkom i teritorijalnom kriteriju.

Presuda je donesena po tužbi nekadašnjeg dopredsjednika Federacije BiH Svetozara Pudarića, etničkom Srbinu kojemu je bilo onemogućeno kandidiranje za člana Predsjedništva BiH zbog mjesta njegova prebivališta.

U presudi objavljenoj na mrežnim stranicama suda utvrđeno je da odredba članka V Ustava BiH ne ispunjava standarde zabrane diskriminacije iz članka 1. Dopunskog protokola broj 1 uz Europsku konvenciju jer ne osigurava političku ravnopravnost njezinih građana.

Tužba se odnosi na činjenicu da Pudarić koji ima prijavljeno prebivalište na teritoriju Federacije BiH kao Srbin nije mogao biti kandidat za člana Predsjedništva BiH jer ustav predviđa da se Srbin bira isključivo s teritorija Republike Srpske.

Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH biraju se iz Federacije BiH pa se time automatski diskriminira Hrvate i Bošnjake koji žive u RS jer ni oni ne mogu biti članovi državnog vrha.

Svetozar Pudarić tužbu protiv BiH podnio je 2018. godine pošto je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) odbilo prihvatiti njegovu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH pozivajući se na državni ustav.

Presudu koja je potvrdila da su njegova ljudska prava bila narušena Svetozar Pudarić nije dočekao jer je u ožujku ove godine umro nakon teške bolesti.

Tijekom političke karijere bio je visoki dužnosnik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i predsjednik njezina Glavnog obora. Kao kadar SDP-a od 2011. do 2014. godine obnašao je i dužnost potpredsjednika Federacije BiH iz reda srpskog naroda.

Presuda u Pudarićevu slučaju već je peta po redu kojom je Europski sud za ljudska prava potvrdio da BiH diskriminira svoje građane jer im etničkom i teritorijalnom pripadnošću ograničava mogućnost kandidiranja za Predsjedništvo BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta u kojemu postoje samo klubovi konstitutivnih naroda, a zastupnici se biraju po strogo etnički i teritorijalno određenom ključu.

Prva i najpoznatija presuda u slučaju "Sejdić-Finci" donesena je još 2009. godine i njome je potvrđena diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina.

Slijedile su presude po tužbi Azre Zornić koja se žalila jer joj se ne dopušta kandidiranje bez nacionalnog izjašnjavanja, zatim u slučaju Ilijaza Pilava iz Srebrenice koji je BiH tužio jer se kao osoba nastanjena u toj općini ne može kandidirati za člana državnog vrha.

Samir Šlaku iz Sarajeva također je tužio BiH kao pripadnik nacionalne manjine te je dobio presudu u svoju korist.

Niti jednu od četiri presude vlasti BiH do sada nisu ispoštovale niti su izmijenile izborni zakon, a u međuvremenu je kao goruće isplivalo pitanje provedbe presude Ustavnog suda BiH o načinu izbora zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH na čemu inzistira HDZ BiH i pokušava je iskoristiti kako bi se osigurao i novi način izbora članova Predsjedništva BiH.

Poslije presuda kao što su Sejdić i Finci, Zornić, Šlaku, ovo je još jedna presuda Evropskog suda za ljudska prava koja je potvrdila da je Ustav BiH diskriminatoran za mnoge građane BiH, jer im uskraćuje prava političke participacije u javnoj vlasti samo i isključivo zbog njihove etničke (ne)pripadnosti, navodi se u priopćenju.