Evo zašto očajno traže bolji život

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Što se točno događa u Siriji iz koje milijuni ljudi bježe glavom bez obzira u potrazi za mirom, za životom bez nasilja, oružja i smrti? U toj bliskoistočnoj zemlji bjesni strašan i nemilosrdan građanski rat, situacija se na ratištu mijenja iz dana u dan, a prestanak rata se ne nazire.

Rat u Siriji, zemlji koju po religijskom sastavu čini 74 posto sunitskih muslimana te 9 posto kršćana, smatra se jednim od najkompliciranijih građanskih ratova u povijesti čovječanstva.

Sve je počelo u proljeće 2011. demonstracijama protiv aktualne vlasti predsjednika Bašara al Assada koji je prošle godine prisegnuo na treći sedmogodišnji predsjednički mandat. Demonstracije su inspirirane tzv. arapskim proljećem, odnosno protestima opozicije koji su nastojali svrgnuti predsjednika i vladajuću stranku.

"Režim je na demonstracije odgovorio vrlo oštro, a one su uskoro prerasle u sukobe. Onda je eskaliralo nasilje i vrlo brzo je došlo do pravog građanskog rata s masovnim uništenjem i korištenjem kemijskog oružja", pojašnjava za 24sata vojni analitičar Igor Tabak.

Grupe demonstranata su se od ljeta 2011. naoružale i organizirale u tzv. Slobodnu sirijsku vojsku s bazama u susjednim državama koja je protiv režima vodila gerilski rat. Zahtjeve pobunjenika podržale su susjedna Turska, Saudijska Arabija i zaljevske države, a potom SAD, EU i druge države zapadnog svijeta koje su protiv Sirije uvele niz političkih, diplomatskih i ekonomskih sankcija, a s vremenom pobunjenike počele podržavati novcem, oružjem i opremom.

Asadov režim je, sa druge strane, dobio sličnu podršku Rusije i Irana, Hezbollaha te manjinskih zajednica u Siriji (alaviti, šijiti i kršćani).

"Od početka je vjerski motivirana oporba sadržavala veliki dio islamistički orijentiranih pojedinaca koji su bili dosta logistički organizirani i jako sposobni. Tada su iz Iraka prešli u Siriju radikalni islamisti i situacija se počelo užasno komplicirati", objašnjava Tabak.

Slobodna sirijska vojska (nominalno sekularna) koja se od početka borila protiv Assada ubrzo je postala sve više marginalizirana, a sve utjecajnije su postale radikalne džihadističke grupe. Do 2013. godine pobunjenici su uspjeli zauzeti veliki teritorij na sjeveru i istoku zemlje te u njima uvesti režim temeljen na radikalnom tumačenju šerijatskog prava.

Tako se uskoro protiv vlasti počelo boriti više militantnih islamističkih skupina koje se jako razlikuju, kako po metodama, tako i po saveznicima i ciljevima. U jednom trenutku su neprijatelji pa na kratko budu gurnuti u nužna savezništva, a donedavni saveznici znaju vrlo često postati neprijateljima.

Dvije ključne terorističke organizacije na području Sirije su Islamska država (ISIL) i front Al Nusra koje se vrlo često ujedinjuju i razjedinjuju.

Brutalna i nasilna skupina Islamska država koja broji 100 tisuća naoružanih militanata, većinom stranih državljana, kontrolira najveće dijelove ratom poharane Sirije. Potekla je iz al-Qaide u Iraku. Prije je bila povezana Frontom al-Nusra, ali je došlo do sukoba jer je vođa ISIL-a Abu Bakr al-Baghdadi objavio kako je sirijska al-Nusra samo ogranak Islamske države. Vođe Al Quaide formalno su se ogradile od IS-a.

Islamska država ubrzo je proglasila kalifat i sada se sukobljava s praktički svim drugim pobunjeničkim skupinama u Siriji, ali i sa snagama sirijske vojske i njihovim saveznicima kao što je libanonski Hezbollah.

ISIL-ovci su vrlo dobro organizirani. Osvojili su ogromna područja Iraka i Sirije, zbog čega je SAD na zahtjev iračke vlade počeo sa zračnim udarima na njezine položaje. Užasno su brutalni i proganjaju sve koji ne pristaju na njihovo shvaćanje islama. Međunarodna zajednica i SAD proglasili su ih trenutno najozbiljnijom prijetnjom.
Iako su u sukobu s Al Nusrom svaki put djeluju zajedno kad procjene da ih čeka veća opasnost.

"Riječ je o aktivnom građanskom ratu s velikim brojem frakcija. Bojište je jako dinamično, puno je opkoljenih enklava. Situacija se mijenja iz dana u dan i užasno je komplicirana", ističe Tabak za 24sata.

Al-Nusra koja je pak podružnica Al Quaide u Siriji želi jednako kao i ISIL stvoriti vjersku državu. Imaju desetke tisuća boraca i najveća su opasnost vlasti u Damasku. Saveznici Fronta al-Nusra u Siriji su između ostalih i Slobodna vojska Sirije, Islamski front.

Islamski front je krovna organizacija za mnoge islamističke frakcije u Siriji. Ima više od 50 tisuća boraca. Skupine koje se bore pod njenim imenom ideološki se jako razlikuju, no svi imaju isti cilj - trenutnu vlast zamijeniti vjerskim uređenjem države. Poriču da su u suradnji sa zapadnim zemljama iako je nebrojeno puta evidentirano kako oružje sa Zapada upravo završava u njihovim rukama. Vojska slobodne Sirije od početka sukoba slabi i gubi bitku protiv islamističkih skupina, ali uredno surađuje s ''umjerenim'' islamistima.

Rusi od početka pomažu predsjedniku Assadu i ne namjeravaju stati. Vladimir Putin je jučer opet potvrdio da imaju njegovu podršku.

"Želim reći da ćemo podržavati sirijske vlasti u borbi protiv terorističke agresije. Mi im pomažemo i nastavit ćemo isporučivati neophodnu vojno-tehničku pomoć", rekao Putin.

Prestanak rata se tako ne nazire, dosad je registrirano više od četiri i pol milijuna izbjeglica iz Sirije, a koliki je zapravo broj ne zna se. Situacija u zemlji u kojoj obitelj Assad već godinama vlada svakim danom se dodatno komplicira jer zapravo niti jedna strana nije dovoljno jaka da bi imala prevlast u ovoj poharanoj bliskoistočnoj državi.