Prvostupanjska presuda

Fatmir Alispahić oslobođen optužbe za izazivanje mržnje

''Sud zapaža da se Tužiteljstvo pogrešno pozvalo na pojavne odredbe za diskriminaciju i Konvenciju o kibernetičkom kriminalu'', naveo je Radević u obrazloženju prvostupanjske presude.
Vijesti / Flash | 19. 11. 2021. u 16:20 BIRN

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je Fatmira Alispahića optužbi za izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti objavljivanjem tekstova na portalu Antimigrant.ba.

Sudija Goran Radević je naveo kako je Državni sud oslobodio Alispahića optužbi da je počinio krivično djelo “izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje, razdora i netrpeljivosti” jer Tužilaštvo nije dokazalo da je izazivao mržnju prema konstitutivnim narodima i migrantima i jer se u optužnici pogrešno pozvalo na primjenu međunarodnih mehanizama.

On je kazao kako Tužilaštvo nije utvrdilo koje se tvrdnje tačno stavljaju optuženom na teret, navodeći da je optužnicom obuhvaćeno 180 tvrdnji. Kazao je da je obveza Suda bila da izvrši analizu svih tvrdnji u odnosu na konstitutivne narode i na migrante, kako bi se identificirale sporne izjave s aspekta govora mržnje.

''Analizom činjenica Sud je utvrdio da se 80 posto navoda odnosi na migrante i 80 posto na konstitutivne narode'', naveo je sudija Radević, dodavši kako je analizom svih tekstova utvrđeno da su u okviru dozvoljenog narativa određenog slobodom misli i govora.

Fatmir Alispahić je optužen da je u više navrata, tijekom 2019. i 2020. godine, putem internet stranice Antimigrant.ba, na kojoj je administrator i urednik sadržaja, kao i putem društvenih mreža, objavljivao tekstove i videozapise koji obiluju izjavama što potiču i šire mržnju prema migrantima i migrantskoj populaciji, kao i između konstitutivnih naroda u BiH.

Sudija Radević je rekao kako su sve izjave i tvrdnje u okviru slobode misli i govora, navodeći kako migranti nisu objekat krivičnopravne zaštite na državnoj razini, te da je Sud po službenoj dužnosti uvidom u zakonodavnu državnu praksu utvrdio da državni zakon nije propisao sve pojavne oblike takozvanog govora mržnje, za razliku od Kaznenog zakona Republike Srpske.

''Sud zapaža da se Tužiteljstvo pogrešno pozvalo na pojavne odredbe za diskriminaciju i Konvenciju o kibernetičkom kriminalu'', naveo je Radević u obrazloženju prvostupanjske presude, dodavši da je zanemareno da se ovo kazneno djelo ne dopunjuje dopunskim normama.

Izricanju presude nisu prisustvovale stranke u postupku. Tužiteljstvo BiH se u pisanoj formi izjasnilo kako je zbog službenih dužnosti spriječeno prisustvovati.

Na izrečenu presudu postoji mogućnost žalbe, a troškovi postupka padaju na teret proračuna.

Kopirati
Drag cursor here to close