FOTO| Što kriju mostarska javna skloništa?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U slučaju nepredviđenih prirodnih katastrofa, Grad Mostar na raspolaganju ima 24 javna skloništa u koja bi se građani mogli skloniti. No, nažalost, većina njih je u iznimno lošem stanju.

Dok postoji velika svota novca na namjenskom računu za skloništa, ona se ne mogu koristiti jer nisu uknjižena na Grad Mostar, a dok ne budu u vlasništvu Grada, jednostavno propadaju.

Nisu u vlasništvu Grada

''Grad Mostar je od županijske Civilne zaštite 2010. godine preuzeo 24 skloništa, no ona još uvijek nisu uknjižena na Grad. Dakle, skloništa su u našem posjedu, ali nisu u vlasništvu. Neka skloništa su davno dana u najam, te su u dobrom stanju, dok su sva ostala u iznimno lošem stanju ili pak poplavljena, no ne možemo krenuti u obnovu dok ne budu u našem vlasništvu'', pojasnio je u razgovoru za Bljesak.info Predrag Šupljeglav načelnik Odjela za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Kako nam je rekao Ale Marić iz Civilne zaštite Grada Mostara, u posljednje tri godine Civilna zaštita je identificirala koja su skloništa u posjedu Grada, kakvo je stanje tih skloništa, te su zaštitili zapuštena skloništa.

''Napravili smo prvi korak. Dakle, identificirali smo sva skloništa. Provjerili smo u kakvom su stanju, te smo počistili i stavili vrata na ona skloništa koja nisu pod najmom. Da bismo krenuli dalje raditi i obnavljati čekamo da sva skloništa budu u vlasništvu Grada. Izradili smo veliki elaborat o svim skloništima, i samo čekamo kada ćemo biti u mogućnosti krenuti s daljnjim aktivnostima. Dakle, pored ovih skloništa koja su pod najmom, imamo u planu narednih godina obnoviti deset skloništa'', rekao je Ale Marić za Bljesak.info.

Skloništa pod besplatnim najmom

Marić i Šupljeglav su posebno istaknuli da su skloništa koja su pod najmom puno bolje očuvana, ali ih Grad besplatno daje onima koji ih koriste, jer nisu u mogućnosti izdavati račune.

''Mi nikada nismo uspjeli doći do ugovora na osnovu kojih ljudi koriste skloništa. Pošto nemamo Gradsko vijeće, ne možemo raditi nikakve aktivnosti u tom pravcu da sklapamo nove ugovore. To je bilo vrlo čudno, mi smo na svoju odgovornost preuzeli skloništa, jer nam ih nitko nije htio predati, kada smo tražili da se komisija formira, tadašnji direktor to nije htio ispoštovati, mi smo komisiju sami formirali pregledali skladišta, uslikali i tako ih preuzeli. Gradsko vijeće treba donijeti odluku o skloništima u skladu sa zakonom, a mi se trenutno bavimo ovim praznim skloništima. Službi za nekretnine koja vodi brigu o gradskoj imovini poslali smo da izvrše to knjiženje, tek kad skloništa budu uknjižena u grad Mostar, možemo ulagati svoja sredstva u njihovu adaptaciju. Što se tiče skloništa koja su pod najmom, i dalje će ostati pod besplatnim najmom, mi smo samo produžili te ugovore od ranije'', kazao je Šupljeglav, dodajući da su se dogovorili s osobama kod kojih su skloništa pod najmom, da ih održavaju, a u slučaju nužde sva skloništa moraju biti ispražnjena i spremna za uporabu u roku od 24 sata.

Dodao je da su razgovarali s ljudima koja trenutno imaju skloništa pod najmom, kada bi se počelo naplaćivati svima bi to bilo neodrživo. Inače, početna gradska cijena četvornog metra, ako bi se naplaćivala, iznosi 8 KM po četvornom metru, ali sva gradska dobra moraju ići na natječaj.

Iskustva iz okruženja

''Nastojimo skloništa vratiti Gradu, pa da se u kompletu vidi koliko, kako i šta iznajmljivati. Prikupljali smo iskustva iz okruženja. Održavanje skloništa je jako skupo, uglavnom ih izdaju po nekim minimalnim cijenama, jer se bolje održava kada netko boravi unutra. Bilo bi dobro da se kroz strategiju planira kako gospodariti skloništima, jer znamo da neki gradovi daju da se u skloništima otvaraju teretane, zauzvrat da te teretane budu dostupne gradskim klubovima besplatno da vježbaju nekoliko sati tjedno. Time grad podržava sportske klubove, a prostor se održava'', pojašnjava Šupljeglav.

Inače, u ovoj godini, kako nam je objasnio Marić, planirana je sanacija dva skloništa, na Tekiji i u Ledari, a za njihovu sanaciju potrebno je više od pola milijuna maraka.

''Imamo problem što određeni broj skloništa pliva, za sada ne znam što ćemo, i što možemo poduzeti, jer zahvati mogu biti milijunski. Imamo sliku većine skloništa, a za tih nekoliko gdje se pojavljuju podzemne vode, vidjet ćemo što i kako uraditi. Za sada nam je plan obnoviti dva najveća skladišta - u Ledari i na Tekij. Tu je potrebno uložiti dosta novca, a nakon obnove ćemo ih koristiti kao skladišta opreme za sva ostala skloništa'', pojasnio je Marić.

Spremno 400 deka, jastuka i kreveta

Kada dođe Gradsko vijeće, moći će se vidjeti kakva će sudbina skloništa, jer važno ih je dovesti u funkciju slažu se Šupljeglav i Marić, navodeći da se skloništa prvo moraju dovesti u funkciju, tek onda ide nadogradnja i opremanje.

''Što se tiče održavanja skloništa ventilacija je najskuplja, to će biti i najskuplja investicija, jer većina cijevi je uništena i odnesena, treba nabaviti i agregate, rezervoare za vodu… Treba nabaviti i određene količine roba, mi smo već nešto nabavili, imamo oko 400 deka, jastuka, krevete na rasklapanje spužve, za sada baratamo tom brojkom, a kao što smo rekli išli smo u pravcu da opremimo dva skloništa u slučaju nekih prirodnih nepogoda, primjerice kao snijeg, da ljude možemo smjestiti u skloništa umjesto da moraju plaćati neki smještaj'', kaže Šupljeglav.

Kako se ubire novac

Novca za skloništa ima, podcrtava Šupljeglav samo treba dozvola i dobar plan.

''Na namjenskom računu je 800 tisuća KM, dakle novac ne ide iz proračuna, nego je to namjenski račun i godišnje se planira koliko bi prihoda moglo biti te godine, a novac se prebacuje iz godine u godinu. Dakle zakonom se odvaja pristojba za skloništa, a investitori koji prave zgrade ili neke objekte, ovisno od kvadrature, su dužni uplatiti novac  za skloništa. Ako investitori žele mogu i sami izgraditi sklonište (ili u suradnji s Gradom), tada se ne plaća pristojba, ali ako investitor ne želi praviti sklonište on je dužan platiti pristojbu i sav taj novac se skuplja na namjenskom računu'', pojasnio je Šupljeglav.

*Na fotografijama koje se nalaze u tekstu možete vidjeti stanje u kojem su zatečena skloništa kada ih je preuzeo Grad Mostar.