Godinu dana nakon poplava odgovora još nema

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centar za životnu sredinu je na konferenciji za medije predstavio video spot koji je urađen povodom godišnjice poplava, s ciljem iznošenja mnogobrojnih pitanja koja se građani i građanke BiH još uvijek pitaju, kao i dokument sa stavovima organizacija iz regije o upravljanju rijekama i upravljanju rizicima od poplava.

Igor Kalaba, Koordinator programa Energija i klimatske promjene kazao je kako je stav Centra da su prošlogodišnje poplave posljedica klimatskih promjena, te da će takvi događaji u budućnosti biti sve češći.

''BiH bi se zbog toga trebala pridružiti svjetskim naporima u smanjenju emisija plinova staklene bašte, ali i da se posveti ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Ovo je jedino moguće ako se klimatske promjene integriraju kao značajan faktor u rad svih sektora i razvijanju strategija, od proizvodnje energije, preko zgradarstva do transporta i poljoprivrede'', rekao je.

Inače, Centar za životnu sredinu se problemom klimatskih promjena bavi i kroz kampanju "Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva“, kojom skreću pažnju javnosti i institucija na prednosti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, te se bore protiv izgradnje novih termoelektrana na ugalj koje su među najznačajnijim uzročnicima klimatskih promjena.

Nataša Crnković, Koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja, rekla je kako su prošlogodišnje poplave pokazale da se konvencionalni pristupi upravljanju vodama ne mogu više smatrati adekvatnim.

''Vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal poplavnih područja i močvara, koje mogu da služe kao prirodne retenzije. Davanje više prostora rijekama se u svijetu pokazuje kao pozitivna metoda za obranu od poplava, što je u suprotnosti s našim trenutnim pristupom. Močvare isušujemo, umjesto da ih koristimo upravo u ovakve svrhe'', istaknula je.

Iz Centra poručuju da se pitanju poplava zbog prirode problema treba pristupiti ozbiljno i međusektorski. Smanjivanje emisija gasova staklene bašte, upravljanje vodama, šumama, otpadom, podizanje svijesti građana i njihovo organiziranje, kao i sustavi za rano uzbunjivanje i uvezivanje institucija su samo dio napora koji su potrebni za sprječavanje ovakvih prirodnih nepogoda i ublažavanje njihovih posljedica.