21. kolovoza
Godišnjica zločina na Korićanskim stijenama: Za ubijene logoraše 224 ruže
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Simboličnim bacanjem ruža s litice na lokalitetu Korićanskih stijena na Vlašiću, gdje je 21. kolovoza 1992. godine strijeljano najmanje 200 bošnjačkih i hrvatskih muškaraca, obitelji ubijenih i preživjeli obilježili su 28. godišnjicu ovog zločina poručujući da oni neće odustati od traženja nestalih i počinitelja, ali i tražeći od Tužiteljstva Bosne i Hercegovine da ubrza procesuiranje odgovornih.
Obilježavanje godišnjice zločina na Korićanskim stijenama provodi se uz poštivanje mjera zbog Covid – 19, prenosi BIRN
Prema tvrdnjama brojnih svjedoka u sudskim procesima pred domaćim sudovima i Tribunalom u Haagu, muškarce, prethodno zatvorene u prijedorskim logorima, pod izgovorom razmjene, na Korićanskim stijenama postrojili su pripadnici interventnog voda tadašnje policije Republike Srpske iz Prijedora. Naredivši im da kleknu, pucali su im u leđa nakon čega su njihova tijela padala u ponor dublji od 300 metara.
Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka kazao je kako je sudskim presudama utvrđeno da su „Korićani svjedočanstvo brutalnosti etničkog čišćenja“.
“Osuđeno je 11 osoba na ukupno 200 godina zatvorske kazne za ubojstvo 224 logoraša. Dok god ne pronađemo posmrtne ostatke svih ubijenih na Korićanskim stijenama, jasno je da se zločini kriju. Mi nećemo odustati i nećemo se umoriti od potrage za počiniteljima i suučesnicima, niti posmrtnim ostacima. Oni nisu samo brojevi nestalih. Oni imaju svoje ime i prezime i nekoga svoga tko u njihovo ime svaki dan pravi korak do pravde”, rekao je Duratović i dodao da za sada nema informacija o novim grobnicama na Korićanskim stijenama, te da postoji određeni broj ranije ekshumiranih posmrtnih ostataka koji čekaju na DNK analizu.
Preživjeli logoraši i obitelji žrtava iskazali su razočarenje politikom koju provode vlasti u BiH i na nekažnjavanju svih počinitelja takvih i sličnih zločina iz perioda rata u Bosni i Hercegovini, te su zatražili od Državnog tužiteljstva da ubrza procesuiranje nalogodavaca.
„Tražimo od Tužiteljstva BiH da ubrza procesuiranje i istrage vezano za odgovorne za ubojstvo. Manje, više, svi izvršitelji su osuđeni, ali je ogroman broj onih koji su planirali ovaj zločin, dakle bili organizatori, kao i oni koji su bili uključeni u njegovu logistiku, transport tijela zarobljenika, kasnije ubijenih. To su sve osobe iz Kriznog stožera Prijedora s početka rata“, kazao je Duratović.
Za zločin na Korićanskim stijenama pred Međunarodnim Kaznenim Sudom za bivšu Jugoslaviju i Sudom BiH osuđeni su: Darko Mrđa na 17 godina zatvora, Damir Ivanković na 14, Gordan Đurić na osam, Ljubiša Četić na 13, Zoran Babić na 22, Milorad Škrbić na 21, Dušan Janković na 21, Željko Stojnić na 15, Saša Zečević na 23, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Knežević na 23 godine zatvora, prenosi BIRN.
Ratni veterani ARBiH, HVO-a i VRS-a odali počast ubijenim na Korićanskim stijenama
Ratni veterani Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Vojske Republike Srpske (VRS) odali su danas počast ubijenim Prijedorčanima na lokalitetu Korićanske stijene koji se nalazi na teritoriji Kneževa/Skender Vakufa.
U organizaciji Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd ratni veterani ARBiH, HVO-a i VRS-a odali su počast za 200 ubijenih civila na lokaciji Korićanskih stijena.
Dana 21. /kolovoza 1992. godine više stotina civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti krenulo je iz logora “Trnopolje” kraj Prijedora organiziranim konvojem preko planine Vlašić prema Travniku. Neki od logoraša u “Trnopolje” su dovedeni iz logora “Keraterm” i “Omarska” nakon što su srpske vlasti donijele odluku o zatvaranju ovih logora. Konvoj autobusa i kamiona pratili su policajci interventnog voda prijedorske policije. Autobusi su krenuli iz naselja Tukovi i ispred logora “Trnopolje”, i spojili se u jedan konvoj u Kozarcu. Po naređenju, zaustavili su se kod rijeke Ugar na planini Vlašić, gdje je, prema optužnici, odvojeno i strijeljano više od 150 muškaraca dok je njih 12 preživjelo strijeljanje nad liticom visokom 200 metara. Osim Prijedorčana na ovom lokalitetu pronađeni su i posmrtni ostaci nekoliko civila iz Kotor-Varoši. Za zločin na Korićanskim stijenama osuđeno je 11 pripadnika Interventnog voda prijedorske policije.
“U srpnju smo s mješovitom grupom ratnih veterana bili u Prijedoru na komemoracijama ubijenim u Briševu i Zecovima, a ranije smo posjetili i logor Trnopolje. Korićanske stijene su jedan od lokaliteta masovnih ubistava nesrpskog stanovništva Prijedora i dolaskom ovdje želimo još jednom odati počast žrtvama i ukazati na važnost procesuiranja odgovornih za zločine i rada na pronalasku posmrtnih ostataka žrtava. Kao ratni veterani osjećamo odgovornost i obvezu da iskažemo poštovanje prema svim žrtvama i njihovim obiteljima i ukažemo na važnost sjećanja na žrtve ovakvih zločina. Još jednom ukazujemo i da je ova lokacija neobilježeno mjesto stradanja te pozivamo nadležne vlasti da dozvole žrtvama da ovo mjesto obilježe”, kazao je Amer Delić, član Centra za nenasilnu akciju i ratni veteran ARBiH iz Zavidovića.
Munevera Avdić, predsjednica Organizacije obiteljima šehida, poginulh boraca i nestalih osoba iz Kotor-Varoši koja je suorganizator komemoracije zajedno s Regionalnim udruženjem logoraša iz Banja Luke, podsjetila je i na stradanje Bošnjaka i Hrvata iz Kotor Varoši na ovoj lokaciji.
“Mi do sada imamo potvrđeno da je pet osoba iz Kotor-Varoši ovdje pronađeno, trojica Bošnjaka i dva Hrvata, a ima tu još da se radi na pronalasku nestalih… Mi ne znamo jesu li oni ubijeni negdje drugo pa ovdje dovezeni ili su ovdje ubijeni. Naša je obveza da dolazimo ovdje dok smo živi i da prenosimo tu obvezu sjećanja na svoja pokoljenja. Na dolazak ratnih veterana gledam kao na proces, da je proradila svijest kod mnogih ljudi, kad ljudi dođu da čuju, da vide, to se proširuje”, kazala je Avdić.
Đoko Pupčević, ratni veteran iz Šamca, kaže kako je važno doći na ovakva mjesta i odati počast žrtvama.
“Važno je da vidimo mjesta stradanja svih, da položimo cvijet i na ovom mjestu, mjestu stradanja nevinih civila koji su stradali samo zato što su druge vjere, koji su prošli logore… Nakon što su prošli logore krenuli su u razmjenu i sigurno je to bila neka nada i radost, ali su nažalost skončali u ovom ambisu dubokom 200 metara. Ružno je pogledati ovdje u ovu provaliju, a kamoli doživjeti takvu nesreću. Žalosno je što nisu procesuirani svi zločinci koji su zločin počinili, ti ljudi koji su to počinili trebaju sami da dođu, da se prijave i da odleže za ono što su učinili”, kazao je Đoko Pupčević, veteran Vojske Republike Srpske.
Veterani iz regiona u organizaciji Centra za nenasilnu akciju do sada su prisustvovali komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 kod Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Novom Gradu/Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici kod Mostara, Skelanima kod Srebrenice, Briševu i Zecovima kod Prijedora, Stupnom Dolu kod Vareša, u Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina.
“Nažalost, dosta je bilo stradavanja i zločina, ali ovo je nešto me posebno dojmilo jer se radi o nedužnim civilima koji su stradali u jednom teškom vremenu. Osjećam Prijedor kao posebno mjesto jer je, nakon Srebrenice, stradalo toliko nedužnih civila, koji su pljačkani, zatvarani, ubijani… Ali, evo, mi kao ljudi želimo odati počast svim žrtvama, posebno civilima i to nam se čini važnim korakom naprijed”, kazao je Ivo Anđelović, ratni veteran Hrvatskog vijeća obrane iz Brčkog.
