Grabar-Kitarović: Bez hrvatskog naroda nema Bosne i Hercegovine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska se previše zatvorila u sebe i trebala bi igrati važniju ulogu u NATO-u i EU-u, rekla je u četvrtak predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, dodavši kako je možda i najgora zemlja u Europi po iskorištenosti europskih fondova.

U intervjuu Hini po završetku svog prvog službenog posjeta Bruxellesu hrvatska predsjednica naglašava da Hrvatska treba aktivnije sudjelovati u stvaranju europskih politika, provesti strukturne reforme kako bi izašla iz krize, pojačati rad državne uprave kad je u pitanju privlačenje sredstava iz europskih fondova. Rekla je i da se Hrvatska mora snažnije angažirati u rješavanju problema u Bosni i Hercegovini i aktivnije se postaviti u srbijanskim pregovorima o priključenju Uniji.

Upravo ste završili svoj prvi službeni posjet Bruxellesu. Koje su glavne poruke koje ste čuli od predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i Komisije Jean-Claudea Junckera?

"Moram reći da su svi razgovori bili dobri, srdačni, sadržajni i konstruktivni. Izrazila sam želju da Hrvatska igra puno snažniju i aktivniju ulogu u okviru NATO-a i u okviru Europske unije. Mislim da smo se malo previše zatvorili u sebe, još uvijek našim građanima nije skroz sjelo da smo sada članica NATO-a i EU-a i da aktivno sudjelujemo u stvaranju politika.

U tom smislu moramo pojačati svoj rad na tome, kako u osvješćivanju hrvatske javnosti o ulozi koju sada zauzimamo na europskom kontinentu i euroatlantskom prostoru, tako i svoj rad i naše napore i u okviru NATO-a i okviru EU-a. Kada je riječ o Europskoj uniji, podijelili smo zabrinutost gospodarskim stanjem u Hrvatskoj, koja već šest godina ne izlazi iz krize i recesije i potrebne su puno snažnije strukturne reforme i mjere, sadržajne, koordinirane kako bi se Hrvatsku izvuklo iz krize.

Sadržaj razgovora bio je i kako što bolje iskoristiti prednosti članstva. To se odnosi na energetsko povezivanje, a posebno želim da izvučemo sredstva iz EU-a kada je u pitanju LNG terminal na Krku. Jednako kada je riječ o prometnom povezivanju Hrvatske, uključujući i spajanje sjevera i juga, što znači Pelješki most i ostala energetska i transportna infrastruktura. Iznimno mi je drago da jedan od prvih projekata odobren u okviru Europskog investicijskog fonda jest dubrovačka zračna luka, što znači da možemo ponuditi konkretne i sadržajne projekte i što znači da možemo povući sredstva iz Europske unije".

Je li Hrvatska u nepune dvije godine članstva iskoristila sve mogućnosti koje članstvo pruža, što se moglo bolje napraviti, koje pogreške je do sada učinila i koji su najveći dosezi?

"Držim da nismo u potpunosti iskoristili sve prednosti članstva, a vidim da to osjećaju hrvatski građani, koji to i javno izražavaju. Sasvim je jasno da je Hrvatska poiskorištavanju sredstava iz europskih fondova, nažalost, jedna od država koja je doista na dnu ljestvice. Možda čak i najgora država u Europskoj uniji po iskorištavanju fondova u prve dvije godine.

Većinu sredstava koje smo povukli, povukli smo iz programa i projekata koji su isprogramirani još u vrijeme bivše vlade. Dakle, definitivno, moramo pojačati napore, osnažiti edukaciju, ali i rad državne uprave kada je riječ o povlačenju sredstava iz kohezijskih fondova i sredstava za poljoprivredu, ribarstvo i druge.

Isto tako držim da se nismo politički dovoljno nametnuli, da smo još uvijek pomalo bojažljivi. Te prve dvije godine smo iskoristili samo za nekakvo učenje za stolom.

Vidim prostora za puno snažniju, punu izraženiju ulogu Hrvatske kroz jedno, neću reći nametanje, ali svakako projiciranje sebe kao snažne europske države koja ima ambicije postati jedna od najnaprednijih europskih država.

Hrvatska se zauzima za daljnje proširenje EU a i NATO-a na svoje susjede. Može li uspjeti novi pristup Europske unije prema Bosni i Hercegovini, po kojem se sada na prvo mjesto stavljaju ekononomske i socijalne reforme, dok bi se ustavna pitanja, pitanja ravnopravnosti građana i naroda ostavilo za kasnije?

"To je pitanje na koje neprestance upozoravam sve svoje sugovornike, kako u EU, tako i u NATO-u te kolege iz drugih država, posebno SAD-a, jer mislim da se međunarodna zajednica, i naravno Hrvatska moraju angažirati više u BiH kako bi se postigao dogovor o funkcioniranju države.

Hrvatska podržava europsku inicijativu, podržava napore gospođe (Federice) Mogherini, međutim, isto tako imamo i snažan interes zaštititi prava i položaj hrvatskog naroda, koji mora konačno postati jednakopravan na cijelom teritoriju BiH i jednakopravno sudjelovati u institucionalnom, gospodarskom i svakom drugom obliku života u Bosni i Hercegovini.

Posebno upozoravam na to da se sve one izjave i sve ono što govore predstavnici hrvatskoga naroda u BiH o položaju hrvatskoga naroda shvate ozbiljno. Dakle, da se pristupi pitanju položaja hrvatskog naroda na način da bez hrvatskog naroda nema Bosne i Hercegovine i da je rješavanje tog pitanja nužno za političku emancipaciju Bosne i Hercegovine i napredak BiH u eurotlatnskim integracijama.

Hrvatskoj je posebno u interesu da BiH napreduje što je moguće brže u članstvo Europske unije i drago mi je da će se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju početi primjenjivati 1. lipnja".

Kako se Hrvatska treba postaviti u pregovorima koje će Srbija voditi o pristupu Europskoj uniji? Na čemu treba inzistirati i treba li koristiti svoje članstvo za brže rješavanje otvorenih pitanja s tom zemljom? Treba li se ponašati onako kako se Slovenija ponašala prema Hrvatskoj dok je pregovarala ili drugačije?

"Hrvatska se tu mora postaviti aktivno. Činjenica je da je Hrvatskoj u interesu članstvo Srbije u Europskoj uniji, naravno utemeljeno na dosezima i ispunjavanju svih kriterija koje je i Hrvatska morala ispuniti. Članstvo u EU se ne može koristiti kao sredstvo ucjene, nikome to nije namjera. Međutim, činjenica jest da jedan od kriterija za članstvo u EU jesu i dobrosusjedski odnosi i cijela ona skupina kriterija iz tzv. Procesa stabilizacije i pridruživanja, što podrazumijeva dobrosusjedske odnose i rješavanje otvorenih pitanja.

Ja vidim taj prostor koji doista možemo i moramo iskoristiti da usporedo s tim pregovorima za članstvo Srbije u EU, mi isto tako razgovaramo i pregovaramo sa Srbijom o rješavanju svih otvorenih pitanja i držim da je i jednoj i drugoj državi u interesu da se ta pitanja riješe što je moguće prije temeljem kriterija dobrosusjedskih odnosa, načela Povelje UN-a i međunarodnog prava".

Bili ste na visokoj poziciji u NATO-u, jučer ste razgovarali s glavnim tajnikom Saveza. Kako vidite ulogu NATO-a u kontekstu zaoštrenih odnosa s Moskvom zbog Ukrajine, jesmo li već u Hladnom ratu ili na njegovu pragu?

" NATO je svako jamac sigurnosti i stabilnosti europskog kontinenta i cijelog transatlantskog prostora. Dobro je da je Hrvatska u NATO-u. Naravno, uvijek govorim da mi moramo razvijati svoje oružane snage koje će prije svega biti jamac sigurnosti Hrvatske, međutim, dobro je biti i dijelom tog sigurnosnog kišobrana.

Nemojmo zaboraviti da NATO nije samo vojna, već i politička organizacija i da je NATO isto tako savez vrijednosti kao što su sloboda, ljudska prava, poštivanje načela međunarodnog, solidarnosti i slično. Dakle, NATO nastavlja igrati svoju ulogu.

Ne bih ovo što se sada događa nazvala nekim novim Hladnim ratom, zato što doista postoji i želja i volja sa strane NATO-a i EU-a da se ovo pitanje ukrajinske krize riješi putem dijaloga i uključivosti, uključenja Rusije u proces, a ne isključivosti.

Jedino rješenje ukrajinske krize jest političko rješenje. Treba ustrajati, razgovarati s Rusijom i treba ustrajati na tome da Rusija poštuje odredbe Sporazuma iz Minska, isto tako da poštuje i sve postulate međunarodnog prava, uključujući i poredak država 21. stoljeća, stabilnost, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i političku neovisnost svake države i pravo svakog naroda i svake države da sami odluče o svojoj budućnosti.

Kakvi su izgledi da Crna Gora i Makedonija dobiju do sljedećeg summita NATO-a pozivnicu za članstvo u NATO-u? U kontekstu stanja u istočnoj Ukrajini i pogoršanja odnosa s Rusijom, unutar NATO-a nema suglasja oko proširenja na Crnu Goru, neke se članice ne žele zamjeriti Vladimiru Putinu, a druge ističu da se ne može Rusiji prepustiti pravo veta na proširenje Saveza.

"Kada je riječ o Makedoniji, znamo da je tu pitanje spora između Grčke i Makedonije i dok to ne bude riješeno Makedonija ne može postati punopravnom članicom jer NATO djeluje na principu konsenzusa svih država članica. Ne moraju se svi slagati, ali se nijedna država ne može protiviti nečemu.

Za Crnu Goru zagovaram upućivanje pozivnice za članstvo u NATO-u, prije kraja ove godine, zapravo što je moguće prije. To je dobro i za Crnu Goru i za područje jugoistoka Europe i za NATO.

Politika proširenja, politika otvorenih vrata pokazala se vrlo pozitivnom politikom. Na taj se način ujedinjavala Europa, širio se taj prostor mira, slobode, sigurnosti i stabilnosti i vrijeme je zapravo da se proces okonča i na prostor jugoistoka Europe. Držim da je Crna Gora spremna za tu pozivnicu za članstvo, a uostalom na crnogorskom je narodu da odluči o svojoj budućnosti i kada je riječ o njihovu članstvu odluku ne može donositi ni Rusija niti bilo koja treća zemlja. To ovisi samo o odluci NATO-a i o želji Crne Gore da postane članicom NATO-a.