Grabar-Kitarović: Svijet treba više NATO-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Današnji svijet treba više, a ne manje NATO-a, rekla je u subotu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknuvši kako drži da će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nastaviti suradnju u Sjevernoatlantskom savezu.

Grabar-Kitarović je na panelu o NATO-u u sklopu Međunarodnog sigurnosnog foruma u Halifaxu u Kanadi istaknula kako smatra da će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nakon inauguracije i upoznavanja s informacijama, međunarodnim obavezama koje SAD ima s NATO-om i činjenicama da današnja situacija u svijetu zahtijeva sjevernoatlantsku suradnju, ostaviti pozitivno nasljedstvo u tom paktu.

"Vjerujem da ćemo u budućnosti pronaći zajednički jezik, no slažem se i s činjenicom da trebamo ispunjavati naše obaveze, počevši od moje države Hrvatske", istaknula je predsjednica aludirajući na Trumpove izjave tijekom predsjedničke kampanje kojima je dovodio u pitanje načela na kojima počiva Sjevernoatlantski savez, te pozvao saveznike da ulože više u taj pakt.

Washington daje gotovo 70 posto izdataka za NATO, te već dugo traži da ostali učine više po tom pitanju, a Trump je tijekom svoje kampanje zapanjio saveznike kad je rekao da bi SAD mogao razmisliti dvaput hoće li stati u obranu neke članice ako nije platila svoj udio u savezu.

Novoizabrani američki predsjednik u petak je telefonski razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, te su se složili da je "došlo do napretka u pravednijoj raspodjeli tereta, no da ima još mnogo toga za napraviti".

Hrvatska predsjednica je na panelu istaknula kako je prisustvovala posljednjem summitu NATO-a u Varšavi gdje je uvidjela da je Hrvatska jedna od rijetkih država koja nije povećala svoja izdvajanja za obranu, piše Hina.

"Za mene tu nije riječ o troškovima, nego o investicijama, te o ispunjavanju međunarodnih obaveza", rekla je predsjednica, dodavši kako je riječ i o jačanju svoje obrambene i sigurnosne politike, ne samo investicijama u vojne snage, nego i u prilagodbu sigurnosnog aparata prijetnjama koje su sve bliže Europi.

"Drago mi je vidjeti da nova hrvatska vlada veoma ozbiljno pristupa međunarodnim obavezama i novom konceptu domovinske sigurnosti, te sam ohrabrena time što će ne samo povećati izdvajanja za obranu, nego to učiniti u područjima u kojima je to stvarno potrebno, a to su tehnologija, inovacije, te harmonizacija naše opreme sa zapadnim i NATO-ovim standardima", istaknula je predsjednica.

Na panelu su uz nju sudjelovale i zamjenica glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller, potpredsjednica ukrajinske vlade zadužena za europske i euroatlantske integracije Ivana Klimpuš Cincazdze, te američka senatorica iz New Hampshirea Jeanne Shaheen.

Predsjednica je naglasila kako treba ubrzati politiku otvorenih vrata prema novim članicama.

"Crna Gora će postati članica za nekoliko mjeseci, no što je s Makedonijom. Prijepori oko imena ne mogu biti važniji od sigurnosne situacije", istaknula je i dodala kako će "biti prva osoba koja će izraziti dobrodošlicu Srbiji ako uđe u NATO", za što vjeruje da će se dogoditi.

Govoreći o ruskoj prijetnji, predsjednica je naglasila kako tu državu neće "uplašiti milijarde dolara investicija" u obranu, nego kako je potrebna "solidarnost" i "brze i okretne reakcije na rusko djelovanje".

"Greška koju smo napravili s Krimom i Ukrajinom je bila u tome što smo bili prespori u svojem odgovoru", dodala je.

Pritom je istaknula kako Rusija nije smisao postojanja, neprijatelj ili suparnik NATO-a, nego da s njom treba surađivati.