Grad u BiH u kojem nema tko da sudi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je od završetka rata prošlo više od 25 godina i što žrtve ali i optuženi umiru zbog starosti, u Županijskom tužiteljstvu u Goraždu svi predmeti za ratne zločine su protiv nepoznatih osoba, a u jedinom aktivnom predmetu u sudu Bosansko-podrinjskog kantona optuženi je u Srbiji, te ne postoji ni mogućnost formiranja Sudskog vijeća i saslušanja zaštićenih svjedoka.

U Županijskom tužiteljstvu Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) 15 je ''aktivnih'' predmeta ratnih zločina nad civilnim stanovništvom protiv nepoznatih počinitelja, koje im je po Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina dostavilo Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine. Glavni županijski tužitelj Mirsad Bilajac kaže da su ovi predmeti formirani između 2001. i 2006. godine.

Neadekvatni resursi

''Ti predmeti koji su nam dostavljeni bili su u Tužiteljstvu BiH od pet do 15 godina. Tužiteljstvo BiH je u nekim predmetima donijelo naredbu o provođenju istrage protiv NN osoba. (...) Sektoru kriminalističke policije Ministarstva unutarnjih poslova BPK-a, inspektorima koji rade na ratnom zločinu, data je naredba da se pregledaju svi dokazi Tužiteljstva BiH i ako se utvrdi nešto novo, novi dokaz, da bi tužitelj mogao donijeti naredbu o istrazi ili optužnici'', kaže Bilajac u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Iz Misije OSCE-a u BiH podsjećaju na svoj raniji zaključak prema kojem bi ''Tužiteljstvo BiH trebalo izvršiti prijenos predmeta ratnih zločina kod kojih su počinitelji nepoznati samo nakon prethodno obavljene analize složenosti i važnosti događaja''.

''Institucije sa neadekvatnim resursima za istragu predmeta kod kojih su počinitelji nepoznati trebaju na to pitanje skrenuti pozornost Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i drugim nadležnim tijelima vlasti'', navodi se u odgovoru OSCE-a BIRN-u BiH.

Tužiteljstvo Bosansko-podrinjskog kantona nije podiglo niti jednu optužnicu za ratne zločine počinjene na području Goražda, iako je ovaj grad pod opsadom bio više od 1.300 dana. Prema podacima udruženja žrtava u ovom je gradu ubijeno oko 2.000 civila, od toga 148 djece.

U ''Udruženju civilnih žrtava rata BPK Goražde'' nezadovoljni su radom Tužiteljstvo u ovoj županiji

''Ništa se ne radi, ništa se ne pokreće. Ljudi umiru, među njima i roditelji poginule djece, a da nisu dočekali pravdu. Ja sam ranjena 1994. godine, stopostotni sam vojni invalid i nitko još za to nije odgovarao'', govori predsjednica udruženja Ferida Smajović i dodaje da nemaju nikakvu suradnju sa pravosudnim institucijama u ovoj županiji.

Optužnice protiv nedostupnih osoba

Bilajac kaže kako su podignute optužnice za zločine počinjene na području Čajniča, Rudog, Rogatice, Višegrada i Foče, u okviru predmeta koji su bili u nadležnosti ovog Tužiteljstva poslije rata.

''Evo sad taj predmet Brane Petković, ja sam donio naredbu o provođenju istrage, podignuta je optužnica i on je sada nedostupan. Za Duška Kornjaču sam donio naredbu o provođenju istrage, zna se gdje je on. Goražde nije propust ovog Tužiteljstva'', govori Bilajac.

Sud Bosne i Hercegovine je u siječnju ove godine potvrdio optužnicu protiv nedostupnog Petkovića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području naselja Lozje – Kokino Selo kod Goražda, počinjen u svibnju 1992. godine u kom je ubijeno 16 osoba.

Kornjača, koji je u Srbiji, optužen je da planirao i naredio progon nesrpskog stanovništva s područja općine Čajniče. BIRN BiH je ranije pisao da Državno tužiteljstvo nije nikada zatražilo da se krivično gonjenje Kornjače ustupi pravosuđu u Srbiji, iako mu je ranije u BiH određen pritvor i raspisana potjernica za njim.

Iz Tužiteljstva BiH kažu kako su podigli više optužnica za ratne zločine na području Goražda i okoline, među kojima protiv Lazara Mutlaka za silovanje, koja je prebačena na Županijski sud, a optuženi je u Srbiji.

''Također, u radu je više predmeta koji su u fazi prijave ili istrage, a odnose se na navedeno područje'', navodi se u odgovoru Tužiteljstva BiH.

Pred Sudom BiH u toku je postupak protiv Ramić Ćamila i ostalih, za zločine počinjene nad ratnim zarobljenicima – pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) – na području Goražda i Višegrada u razdoblju od 1992. do 1994. godine.

Apelaciono vijeće Suda BiH oslobodilo je Ibru Merkeza, Ešefa Hurića i Predraga Bogunića optužbi za nezakonito zatvaranje i nečovječno postupanje prema srpskim civilima u Goraždu 1992. godine. Pravomoćno je oslobođen i Ahmet Sejdić za zločine počinjene na području Goražda i Rudog u razdoblju od srpnja 1992. do veljače 1993. godine.

Dragan Šekarić je oslobođen krivice za napad na Kokino Selo (općina Goražde), a osuđen za zločine u Višegradu.

Bez tehničkih i prostornih uvjeta za saslušanje zaštićenih svjedoka

Pred Županijskim sudom u Goraždu aktivan je samo jedan predmet ratnog zločina protiv Lazara Mutlaka koji se nalazi u Srbiji. On je optužen da je na području Goražda upotrebom sile i prijetnje po život izvršio nad ženom bošnjačke nacionalnosti silovanje i seksualno zlostavljanje, što je ostavilo teške i trajne fizičke i psihičke posljedice na žrtvu. Ova je optužnica nakon potvrđivanja prebačena sa Državnog suda.

Predsjednica Županijskog suda u Goraždu Milijana Bjelović kaže kako je Mutlaku dostavljena optužnica, te da je on zatražio da mu se sudi u Srbiji.

''Ukoliko Tužiteljstvo bude imalo sluha, tražit će da se ustupi predmet iz poznatih razloga i da mu se sudi u Srbiji'', kaže Bjelović, dodajući da nema uvjeta za raspisivanje potjernice.

Čak i da je u BiH, ona kaže kako Županijski sud u Goraždu nema tehničke uvjete da sasluša zaštićene svjedoke iz ovog predmeta. Potrebnu tehniku, prema njenim riječima, nema ni Općinski sud u Goraždu. Ako dođe do suđenja kaže da će tražiti od Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV) pomoć da osiguraju neophodnu tehniku, ali dodaje da to neće riješiti problem, jer zgrada u kojoj su smješteni nema dovoljno prostorija.

''Ukoliko dođe do suđenja, zaštićene svjedoke bismo morali saslušavati videolinkom iz Suda BiH, a mi bi odavde radili. Nemamo prostorije za zaštićenog svjedoka, nemamo poseban ured ni za pritvorenike kada ih privode. Kada dođe do suđenja svi smo na hodniku – i optuženi i svjedoci, tužitelj, sudija i obrana. To vam je sudbina malih sudova'', kaže Bjelović.

U OSCE-u navode kako su svjesni činjenice da nemaju svi sudovi u BiH pristup neophodnim tehničkim, materijalnim i kadrovskim resursima da procesuiraju predmete koji uključuju navode o seksualnom nasilju.

''Predsjednici sudova i glavni tužitelji odgovorni za institucije u kojima trenutno nedostaju neophodni resursi trebaju se obratiti nadležnim vlastima, uključujući Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće i odgovarajuća tijela izvršne vlasti, da bi osigurali da imaju sve neophodne resurse za učinkovito i pravično procesuiranje predmeta ratnih zločina u skladu s Revidiranom državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina'', navodi se u odgovoru OSCE-a.

Cijeli tekst pročitajte na Detektor.ba