Građane Bihaća nije briga za migrantsku krizu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U sali Doma kulture Bihać u subotu je održana Javna rasprava na temu "Migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu" čiji organizator je Regionalno vijeće građana Bosanske krajine.

Odaziv građana je bio jako loš, a raspravi nisu nazočili ni predstavnici lokalnih i kantonalnih vlasti. Razlog tome su, tvrdi Senad Bajrić koordinator Vijeća, pritisci koji su na građane izvršeni tijekom proteklih dana.

"Naš plan je da okupimo što veći broj građana kako bi dobili podršku za osnivanje kantonalnog operativnog tijela za zastupanje interesa i stavova građana u pogledu migrantske krize. Prije nekoliko sati smo dobili informaciju da su vršeni određeni pritisci u cilju opstrukcije ovog skupa. Prije nekoliko dana smo imali najave dolaska više stotina građana ovdje u Bihać, a danas ih je bio vrlo mali broj", rekao je Bajrić.

Javnoj raspravi nazočio je Ale Šiljdedić, glasnogovornik MUP-a USK-a koji je građanima prezentirao informacije u vezi sigurnosne situacije na području Unsko-sanskog kantona i grada Bihaća. Prema Šiljdedićevim riječima uvidom u društvene mreže građani u komentarima najveću krivicu i teret za probleme oko migrantske krize stavljaju na teret Policije USK što je, naglasio je on, neobjektivan i neupućen stav građana jer u nadležnosti Policije nije rješavanje ovog problema.

"Mi imamo 800 policajaca na području kantona i teško nam je 24 sata održavati jednaku razinu sigurnosti i kontrolu. Velik broj njih odlazi i napušta BiH, tako da imamo taj problem. Ne možemo ni postaviti policiju na entitetsku granicu sa Republikom Srpskom jer bi to izazvalo različite političke kontekste u BiH. Kada su u pitanju kaznena djela, policija je svoj posao uradila kako treba. Ima li smo slučaj ubojstva u Velikoj Kladuši, gdje smo mi utvrdili tko je počinitelj, skupili dokaze i cijeli slučaj dostavili Tužiteljstvu, ali je ta je osoba na kraju puštena na slobodu. Isto smo radili i kada je u pitanju trgovina ljudi gdje vrlo mali broj slučajeva biva sankcioniran. Utvrdili smo i velik broj nelegalnih izdavanja smještaja migrantima od strane lokalnog stanovništva gdje smo mi svoj posao odradili, ali lokalne i kantonalne inspekcije nisu. Cijelo ljeto smo migrante iz centra Bihaća odvozili na Vučjak i grad je malo dahnuo. Ali sada se Vučjak popunio i dolazi zima. Međutim, ne možete očekivati da Policija utječe na rad općinskih vijeća, kantonalne vlade, tužiteljstva, sudova i inspekcija.Policija ne može uhititi sve redom", kazao je Šiljdedić.

Među prisutnim građanima bio je i Sead Šehić čija kuća se nalazi uz sami prihvatni centar BIRA u prigradskom dijelu Bihaća. Prema njegovim riječima, sigurnost tamošnjeg stanovništva je već odavno ugrožena zbog čega ljudi masovno odlaze vani.

"Mi smo tražili samo jednu policijsku patrolu koja će patrolirati 24 sata oko BIRA-e. Drukčije je kada migranti vide uniformirane osobe da hodaju oko prihvatnog centra. Ljudi se dolje sami organiziraju u cilju obrane od eventualnih napada jer policija to ne radi. Ovo je sramota, mi svakodnevno trpimo velike materijalne štete u smislu pokušaja provale i krađe naše imovine. Nisam fašista, ali dajte poduzmite nešto u vezi s tim", istaknuo je Šehić.

Fadil Dizdarević je bivši policajac i član Koordinacije pet mjesnih zajednica koje su direktno ugrožene osnivanjem migrantskog centra u BIRA-i. Njegova iskustva sa migrantskom krizom su vrlo loša i zbog toga je odlučio direktno se uključiti u rješavanje ove situacije.

"Predložio sam uvođenje kućnog reda. Migranti slobodno hodaju po cijelu noć, a među njima ima osoba koje su počinitelji teških kaznenih djela. Jednostavno, mora se uvesti kućni red kojeg će predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) morati poštovati. Drugo rješenja nema", izričit je bio Dizdarević.

Prema riječima studenta prava Zlatka Tutića, problem je u nepostojanju dogovora između Hrvatske i BiH u pogledu načina vraćanja migranata iz te zemlje u našu zemlju, točnije u Unsko-sanski kanton.

''Ja sam detaljno proučio zakon Republike Hrvatske u vezi boravka stranih osoba u toj zemlji i azila, te sam uvidio da u jednom članu tog zakon stoji kako Hrvatska te osobe koje se zateknu u toj zemlji neće slati izvan zemlje. Pa se pitam kako to jedna zemlja koja je članica Europske unije može vraćati migrante, koje tamo uhvati, u naš kanton i to ne na razini institucionalnog djelovanja već ilegalno kroz šume i livade", rekao je Tutić.

Nakon rasprave i zapisnika koji će biti sačinjen, a koji će obuhvatiti informacije koje su iznijeli građani i predstavnici Policije, Regionalno vijeće građana Bosanske krajine usvojit će nekoliko odluka i zaključaka putem kojih će nastaviti daljnje aktivnosti i djelovanje u pogledu migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu.