Gradnja termolektrane u Duvanjskom polju - bogat plijen pojedincima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

HRS se protivi projektu termoelektrane u Duvanjskom polju i učinit će sve da ne dođe do realizacije istog. Taj projekt nema za cilj razvoj općine, nego isključivo profit pojedincima koji su namirisali bogat plijen.

Žiteljima Tomislavgrada je nedavno prezentirana projektna dokumentacija izgradnje termoelektrane Kongora. Preko 1000 radnih mjesta za Duvnjake, neznatan utjecaj na okoliš, milijunska zarada na razini godine, itd. sve se to spominjalo na prezentaciji. Analizirali smo koliko istine u onom što se govori i onom što stoji u projektnoj dokumentaciji. Krenimo redom.
Govori se o 1000 uposlenih Duvnjaka i milijunski iznos plaća. U projektnoj dokumentaciji se ne spominje 1000 uposlenih Duvnjaka, nego plan od 790 uposlenih općenito. Koliko je usmjereno za dobrobit Duvnjaka, potrebno je pogledati njihovu strukturu:

Po riječima vodstva EPHZHB na prezentaciji, za prve tri kategorije uposlenih bi se moralo upošljavati kadrove van Tomislavgrada iz prostog razloga što u Tomislavgradu nema kvalificiranog kadra u planiranoj mjeri. Postavlja se pitanje: ako se radilo o ozbiljnom projektu za dobrobit i razvoj općine, zadnjih 10ak godina koliko se govori o ovom projektu, zar nije bilo dovoljno vremena općinskim i županijskim vlastodršcima za otvoriti stručne škole i slanje ljudi na specijalističke studije kako bi što više Duvnjaka bilo u ove tri kategorije? No, po riječima vodstva EPHZHB, Duvnjacima je namijenjena u potpunosti posljednja kategorija: rad u rudniku za oko mjesečnih 1250 KM BRUTO! Kada se odbiju porezi i poreska davanja, naši će čađavi rudari imati par stotina maraka za tople vode, za očistiti od prašine i ulja sa strojeva. Dakle od tisuću najavljivanih, za Duvnjake se namijenilo možda 150 radnih mjesta u rudniku, i to plaćenih ispod svakog ljudskog dostojanstva.

Informacija o tobožnjem napretku općine od novaca uplaćenih u proračun Tomislavgrada, najviše je obradovala žitelje Lipe kojima su po prvim planovima odlagalište šljake stavili doslovno po kućama. Kada se to shvatilo, plan odlagališta je izmaknut. Sada im je u dvorištu. Toliko o ozbiljnosti projekta.

Kad se radio gospodarskom i napretku i ekološkoj osviještenosti, projekt RiTE Kongora se mora usporediti sa TE Gacko. TE Gacko je elektrana na lignit - najlošiju vrstu ugljena, poput ove kakva bi se trebala graditi i u Tomislavgradu, te bi izgradnja termo elektrane i emisija otpadnih tvari bila u mnogočemu slična između njih. Izgradnja TE Gacko je koštala oko 530 milijuna KM. Ova termoelektrana na razini godine u zrak izbaci oko 36 000 tona sumpordioksida, preko 100 000 kubnih metara šljake i pepela, te ogromne količine otpadnih voda. Uz sve to, također, na razini godine TE Gacko ostvaruje gubitak od oko 40 milijuna KM. RiTE Kongora bi imala skoro identične pokazatelje emisije štetnih tvari. Drugim riječima, RiTE Kongora bi bila ekološka bomba koja bi nepovratno uništila ekosustav, u jednakoj mjeri kao što je TE Gacko uništila i dalje uništava ekosustav oko sebe, što poništava ionako beznačajan gospodarski i ekonomski učinak.

Očigledno je kako forsiranje prljave i financijski upitne energetske industrije u vidu izgradnje RiTE Kongora nema za cilj upošljavanje i razvoj općine, nego isključivo bogaćenje pojedinaca. Katastrofalni demografski podaci općine Tomislavgrad najbolje govore koliko se vjeruje u ove bajke koje nam plasiraju općinski i županijski čelnici, u suradnji sa stranačkim kolegama iz uprave EPHZHB.

HRS se zalaže i zalagat će se za projekte od kojih bi u Tomislavgrad uistinu dugoročno prosperirao, i to na temeljima suvremenih i ekološki prihvatljivih projekata. Primjerice, utjerivanjem naplate oko 30 milijuna KM koje gubimo na Buškom jezeru i pregovaranjem pravednijih uvjeta ugovora sa RH, Tomislavgrad bi imao čistu dobit, što ekološki, što ekonomski, daleko veću od eventualnog poslovanja RiTe Kongora. HRS će raditi i lobirati na tome. Dalje, umjesto potenciranja izgradnje termoelektrane, potencirati ćemo okončanje projekta proglašenja nacionalnim parkom područja Čvrsnice, Čabulje, Vrana, Prenja i Parka prirode Blidinje, za što još od 2011. postoji izrađena studija izvodljivosti. To bi otvorilo vrata ne samo EU fondovima iz domene ekologije, ekološkoj uzgoja stoke i organske poljoprivrede, nego i međunarodnim fondovima za očuvanje kulturne baštine koji se mjere iznosima milijardi Eura.

Projekt RiTE Kongora nema za cilj razvoj općine, nego isključivo profit pojedincima koji su namirisali bogat plijen. HRS će učiniti sve u svojoj moći kako bi projekt RiTE Kongora ostao samo projekt.