Haaški sud produžio Stanišiću boravak na slobodi do siječnja 2018.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodni sud u Haagu odlučio je da Jovici Stanišiću, optuženom za zločine u Hrvatskoj i BiH, zbog bolesti produži boravak na privremenoj slobodi u Srbiji do sredine siječnja 2018. godine.

Sudsko vijeće je priopćilo da je odluku o produženju Stanišićevog boravka na slobodi donijelo usprkos protivljenju Haškog tužiteljstva, koje je smatralo da je prisustvo optuženog na suđenju neophodno "u interesu pravde", te da vlasti u Beogradu sud ne obavještavaju potpuno o njegovom zdravstvenom stanju.

Stanišić, bivši šef Službe državne sigurnosti Srbije, na privremenoj slobodi u Beogradu je od 21. srpnja, prenosi BIRN.

On je u Haagu nazočio prvom dijelu ponovljenog suđenja, koje je počelo 13. lipnja.

Po ranijim nalazima liječnika u Haagu i u Beogradu, Stanišić pati od kronične bolesti organa za probavu i depresije.

Prije nego što je pušten na privremenu slobodu dok suđenje traje, Stanišić se odrekao prava da nazoči procesu, na kojem ga zastupaju njegovi branitelji.

Ovom odlukom suci su naložili da Stanišića u Beogradu pregledaju "nezavisni vještaci" koji bi trebali napraviti "detaljnu procjenu Stanišićevog zdravstvenog stanja i efikasnosti sadašnje terapije".

Nezavisni specijalisti će moći preporučiti drugačije liječenje, ako smatraju da je to neophodno, i izjasniti se o dostupnosti te terapije u Srbiji, haškom pritvoru ili drugdje u Nizozemskoj.

Svoj izvještaj o Stanišićevom stanju, nezavisni vještaci morat će podnijeti do 15. studenog.

Sudsko vijeće naložilo je liječnicima s beogradske "Vojnomedicinske akademije", koji Stanišića liječe, da nastave da sud redovno izvještavaju o njegovom stanju.

Donoseći odluku da produže Stanišićev boravak na privremenoj slobodi, suci su konstatirali da se on do sada pridržavao svih propisanih uvjeta.

Od kada su se u haškom pritvoru našli prvi put 2003. godine, Stanišića i suoptuženog Franka Simatovića Frenkija je sud više puta puštao na privremenu slobodu.

Prema podacima njegove obrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru.

Bivšeg šefa SDB-a Srbije Stanišića i njegovog pomoćnika Simatovića optužnica tereti za progon, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila tijekom ratova u Hrvatskoj i BiH.

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tijekom provođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana s velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH, radi ostvarivanja srpske dominacije.

Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiteljima, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009., Prvostupanjsko vijeće Haškog tribunala oslobodilo je, 29. svibnja 2013., Stanišića i Simatovića krivice po svih pet točaka optužnice.

Međutim, Apelacijsko vijeće Tribunala usvojilo je, 15. prosinca 2015., osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužiteljstvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

Suđenje se nastavlja u utorak, 26. rujna.