HDZ neće birati predstavnike RS-a u Vijeću ministara BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Temeljno političko načelo našega djelovanja jeste da u institucijama vlasti na svim razinama BiH trebaju biti predstavnici svakoga naroda koji su dobili povjerenje naroda kojega većinski predstavljaju. HDZBiH ima apsolutnu potporu hrvatskoga naroda, izjavila je u intervjuu za "Oslobođenje" predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjednika HDZBiH Borjana Krišto.

Po njezinim riječima, SDA kao relativni pobjednik izbora u bošnjačkom biračkom tijelu je postigla dogovor sa SBB-om o suradnji u izvršnoj vlasti na svim razinama. HDZBiH će poštovati taj dogovor i stvoriti stabilnu parlamentarnu većinu, koja će imati potreban kapacitet realizacije zajednički utvrđenoga programa, u skladu s Ustavom i u interesu svih i cijele BiH.

Upitana smatra li da bi državna vlast bila efikasnija od sadašnje, ukoliko bi u njoj bio SNSD umjesto Saveza za promjene, kazala je kako u HDZ-u imaju svoje mišljenje o svim strankama i koalicijama, ali niti žele niti su u poziciji birati onoga tko će predstavljati Republiku Srpsku u Vijeću ministara BiH.

''Za nas je primarno načelo legitimno predstavljanje u skladu s Ustavom i rezultatima izbora. Kada je krenula priča o reformi pravosuđa - Strukturalnom dijalogu, preporuke o onome što bi se trebalo mijenjati bile su sažete na više stotina stranica. Na inzistiranje iz RS-a, pa i ucjene u vidu napuštanja sjednica Strukturalnoga dijaloga, priča se svela na suđenje za ratne zločine i ukidanje Suda i Tužiteljstva BiH'', navela je Krišto.

Kad se govori o reformi pravosuđa, ona onda podrazumijeva jedan cilj, a to je učinkovito pravosuđe, utemeljeno na profesionalizmu, zakonima, Ustavu i moralu, pravosuđe u funkciji prava i pravde u Bosni i Hercegovini.

''Jedino takvo pravosuđe ima smisla i opravdanu društvenu funkciju. Nažalost, i to nije samo moje mišljenje, sad smo daleko od takvoga pravosuđa. Zato Strukturalni dijalog treba voditi odgovorno s profesionalnoga i političkoga aspekta, a bez ikakvoga politikantstva i namjere da se nekoga "prevari" stekne nekakva dominacija jednih nad drugima i slično, da bi jedni drugima sudili. Suđenje za ratne zločine je važno, ali i osjetljivo pitanje koje se nerijetko koristi za pokušaje fabriciranja poželjnih viđenja protekloga rata u BiH ili stjecanja nekih navodnih pretpostavki za kreiranje političkih procesa u budućnosti. To svakako ne pridonosi ispunjavanju primarne zadaće pravosuđa, a istodobno rađa novo nepovjerenje u pravosuđe i općenito u BiH'', kazala je Krišto za "Oslobođenje".