Hitno naći rješenje za BHRT te ukinuti dvije škole pod jednim krovom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks, koji u petak završava posjet Bosni i Hercegovini, zabrinjavajućom je ocijenio situaciju u pogledu slobode medija te nepostojanja napretka u otklanjanju segregacije u bh. obrazovnom sustavu, dok je posebnu zabrinutost izrazio zbog pojave glorifikacije ratnih zločina koje je primijetio, ne samo u BiH već i u regiji.

Muižnieks je u razgovoru za Fenu kazao da u BiH ne vidi spremnost da se mladi uče svojoj povijesti na način koji će im pomoći da se suoče s prošlošću i okrenu ka budućnosti. Po njegovim riječima, ova stagnacija je zabrinjavajuća i dugoročno vodi u nazadovanje.

''Nepostizanje napretka u unaprjeđenju obrazovnog sustava znači da, ako djeca koja odrastaju nemaju istinskog kontakta sa svojim vršnjacima drugih nacionalnosti, onda će odrastati s istim predrasudama s kakvim žive njihovi roditelji'', smatra.

Preporuka povjerenika je da BiH uradi sve što je moguće da bi bile ukinute "dvije škole pod jednim krovom", tako da djeci različitih etničkih skupina bude omogućeno da se zajedno igraju, rade i uče.

Za situaciju u kojoj se nalazi BHRT kazao je da je potrebno hitno i brzo pronaći održivo rješenje za financiranje, jer u suprotnom prijeti potpuni kolaps ovog državnog i javnog emitera, što se ne smije dozvoliti.

Muižnieks je ukazao i na teške okolnosti u kojima rade novinari u BiH, istaknuvši da se oni suočavaju s velikim problemima.

''Vidljivo je da u cijeloj BiH novinari žive pod pritiskom mogućnosti da budu predmet postupka za klevetu koje, uglavnom, pokreću politički lideri. Takav odnos prema novinarima izuzetno štetno djeluje na slobodu izražavanja i slobodu medija'', istaknuo je.

Naveo je podatke iz istraživanja koje je urađeno u Republici Srpskoj (RS), koji su ga šokirali.

''Gotovo četvrtina stanovništva u RS-u smatra da su zastrašivanje i napadi na novinare prihvatljivi. To je isključivo posljedica signala koje političari šalju kada je u pitanju odnos prema novinarima'', rekao je povjerenik, dodajući da je ovako nešto neprihvatljivo.

Tijekom posjeta u BiH kaže da je čuo i dosta kritika na račun entitetskih javnih emitera koji vrlo često, umjesto da budu mediji koji će održavati pluralnost i raznovrsnost društva, djeluju isključivo kao platforme različitih političkih interesa na razini entiteta u kojima rade.

Stoga, europski povjerenik za ljudska prava naglašava da se hitno treba ojačati neovisnost entitetskih javnih emitera, a, u političkom smislu, novinarima osigurati pristup svim institucijama vlasti da bi nesmetano radili svoj posao.

Također je poručio da je s najviše političke razine potrebno osuditi sve napade na novinare, a političare u BiH pozvao je da se suzdrže od zastrašivanja i osuđivanja novinara koji rade i pišu u interesu najšire javnosti.

S druge strane, ocijenio je da u BiH postoji izvjestan napredak, mada spor, u oblasti kaznenog pravosuđa, i to u smislu povećanog broja predmeta kaznenog gonjenja zločina seksualnog nasilja počinjenih u ratnim sukobima.

''Također, napredak postoji i u pogledu pronalaska nestalih osoba, ali ono što ilustrira sporost procesa je činjenica da postoji oko 7.000 nestalih osoba, o čijoj se sudbini još ništa ne zna'', dodao je.

Međutim, smatra da posebno ohrabruje regionalna suradnja u tom kontekstu, odnosno potpisivanje protokola o suradnji BiH i Srbije za pronalaženje nestalih osoba, koji bi trebalo uskoro biti potpisan i s Hrvatskom i Crnom Gorom.

Osim toga, pohvalio je napore koje je BiH uložila u pronalaženju trajnih rješenja za stambeni smještaj raseljenih osoba.

''BiH jako dobro rješava ovu vrstu problema'', kazao je Muižnieks.

Ipak, ono na čemu bi se trebalo više raditi je sigurnost povratnika, na način da im se osigura dostojanstvo te da budu zaštićeni od zločina mržnje i drugih oblika zastrašivanja kojima budu izloženi.

Povjerenik za ljudska prava bi želio vidjeti ulaganje većih napora na svim razinama vlasti u BiH u pogledu podrške i zaštite žrtava svjedoka ratnih zločina.

To, pojasnio je, podrazumijeva političku, moralnu i financijsku podršku udrugama obitelji nestalih osoba te osiguravanje bolje zaštite za žrtve svjedoka, posebno onih koji su preživjeli seksualno nasilje.

Problemi s kojima se susreo u BiH, kako je rekao, prilično su slični problemima u ostalim zemljama u regiji, s tim da su neki problemi u BiH veći, ali je u drugim oblastima BiH uradila više, kao naprimjer, u pogledu broja pronađenih identificiranih ostataka tijela osoba koje su se vodile kao nestale.

Kada je obrazovni sustav u pitanju, ukazao je da BiH ''kaska'' za regijom zbog postojanja "dvije škole pod jednim krovom", što se nije pokazalo zadovoljavajućim rješenjem, kao u pogledu osposobljavanja ljudi da se suoče sa svojom prošlošću da bi nastavili živote.

Istaknuo je da je državni i javni emiter BiH u težoj situaciji nego što je to slučaj u regiji, iako je, s druge strane, broj napada ili ubojstava novinara u BiH mnogo manji.

Nažalost, dodao je, korištenje klevete da se novinari onesposobe u svom radu je nešto što se u BiH koristi isto toliko koliko i u zemljama regije.

Posjet povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe Bosni i Hercegovini dio je redovnih posjeta koje povjerenik obavlja u 47 zemalja članica Vijeća Europe, u okviru njegovog monitoringa. Prethodno, BiH je posjetio 2011. godine.