HNŽ među najzagađenijim područjima od mina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povodom obilježavanja 4. travnja, Međunarodnog dana borbe protiv mina i stupanja na snagu Konvencije o zabrani protupješadijskih mina - 1. ožujka, Centar za uklanjanje mina u BiH još jednom je skrenuo pažnju na dugoročni problem minske zagađenosti u BiH te ukazao na potrebe intenziviranja pronalaženja dodatnih sredstava za njegovo rješavanje.

Općom procjenom minske situacije u BiH urađenom 2012. godine, identificirano je 1.417 ugroženih zajednica pod utjecajem mina/NUS-a. Lokacije kontaminirane minama/NUS-om izravno utječu na sigurnost oko 540.000 građana ili oko 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH, priopćeno je iz Centra za uklanjanje mina u BiH.

Nova Opća procjene minske situacije u BiH bit će izvršena do kraja 2015. godine u okviru II revizije Strategije PMD, koja treba da ukaže na novo činjenično stanje i da pokazatelje za buduće aktivnosti u ovoj oblasti.

Trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi 1.176,5 km2 ili 2,3 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Definirano je još 9.185 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima je prema procijeni zaostalo oko 120.000 mina/NUS-a.

Trenutno se u BHMAC-u nalazi 4.500 projekata za operacije protuminskog djelovanja koje čekaju na realizaciju. Najzagađenija područja u Federaciji BiH su Srednjobosanske, Unsko-sanska, Zeničko-dobojska i Hercegovačko-neretvanska županija, odnosno područja Maglaja, Kladuše, Posavine te tuzlanske i dobojske regije, područje Broda, Šamca i Lopara, navodi se u priopćenju.

Od početka protuminskog djelovanja u BiH 1996. godine, kada je sumnjiva površina iznosila 4.500 km2, kombiniranim metodama protuminskih akcija do sada je oslobođena površina od oko 1.200 kilometara kvadratnih, 169 kilometara kvadratnih je očišćeno, a pronađeno je 59.789 protupješadijskih mina, 8252 protutenkovskih mina i 54.270 neeksplodiranih ubojnih sredstava.

U razdoblju 2009.-2013. godina, za protuminsko djelovanje u BiH su prosječno izdvojena financijska sredstva u iznosu od 45 milijuna KM godišnje, dodaje se u priopćenju.

Od toga, iz donatorskih sredstava prosječno je osigurano 25 milijuna KM, a iz svih domaćih izvora 20 milijuna KM. To je tek oko 50 posto od plana, što je i osnovni razlog sporosti procesa.

U Bosni i Hercegovini je od 1996. godine do danas od mina i NUS-a stradalo 1.732 osoba, od čega 603 smrtno. Statistika je pokazala da se najviše nesreća događa početkom proljeća.