Dokumenti
HNŽ ostaje bez stanovnika
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Analiza trenda prirodnog priraštaja stanovnika HNŽ u periodu 2014.-2020. godina ukazuje na kontinuiran negativan prirodni priraštaj na području HNŽ sa rastućim trendom, gdje je primjetna sve značajnija razlika između broja umrlih i broja novorođenih.
Navodi se to u dokumentu ''Strategija razvoja Hercegovačko-neretvanskog kantona za razdoblje 2021.-2027. godina'', koji će se uskoro naći pred zastupnicima Skupštine ove županije.
Pročitajte još
Trend prisutan u cijeloj BiH
Kako je navedeno u dokumentu, u 2020. godini broj rođenih je iznosio 1.532 dok je broj umrlih iznosio 2.471, što čini razliku 939 više umrlih osoba u odnosu na broj novorođenih.
Stopa prirodnog priraštaja u 2020. godini je bila -4,3, dok je u 2014. godini bila -1,5 što je povećanje od 2,8 u promatranom razdoblju.
Navodi se kako je ''negativan prirodni priraštaj trend prisutan u cijeloj Bosni i Hercegovini, a uzročnici leže u nestabilnoj političkoj situaciji, težoj zapošljivosti mladih, kasnijem otpočinjanju samostalnog života i zasnivanja porodice te sve većeg broja odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine''.
Prema dostupnim podacima, starosna struktura stanovništva ukazuje da HNK prati starosnu strukturu stanovnika FBiH, s tim da je značajnije izražen porast udjela stanovništva starije od 65 godina sa 10,92% u 2016. na 16,34 % u 2020. godini te istovremeno smanjenja udjela stanovnika mlađeg od 14 godina sa 18,53% u 2016. na 14,38% u 2020. godini.
Negativan utjecaj na gospodarstvo i razvoj
''Ovi podaci, zajedno s negativnim prirodnim priraštajem stanovništva, ukazuju da HNŽ kao i Federacija Bosne i Hercegovine postaju područje s prevladavajućim brojem starije populacije što će u narednom periodu zasigurno imati negativne implikacije na gospodarski i društveni razvoj ovog područja'', navodi se u podacima.
Navedena je i etnička struktura stanovništva, prema posljednje dostupnim podacima na osnovu Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine pa na području HNŽ najveći udio stanovništva čine Hrvati (53,29%), 41,44% čine Bošnjaci, 2,9% čine Srbi te ostali 2,38%. Osnovna izmjena u etničkoj strukturi u odnosu na 1991. godinu je značajno smanjen udio Srba u strukturi stanovništva sa 14,07% na 2,9% te porast udjela Hrvata sa 40,68% na 53,29%.
S aspekta demografskih kretanja na području HNŽ bilježi se kontinuiran pad broja stanovnika, a stopa prirodnog priraštaja je u posljednjih šest godina negativna. HNŽ ujedno spada u rijetko naseljena područja u FBiH kao treći najrjeđe naseljeni kanton u FBiH.
Nada u dijaspori
Najveći broj stanovnika HNŽ je u dobnoj skupini između 15 i 64 godine, a od 2016. godine se bilježi nepovoljan trend u starosnoj strukturi stanovništva, odnosno pad broja mladih stanovnika, uz prateći rast udjela stanovnika od 65 godina starosti i više. Kao i u cijeloj FBiH, negativni demografski trendovi HNŽ se uglavnom vežu za nepovoljan socio-ekonomski položaj stanovništva i nestabilno političko okruženje što vrlo često uzrokuje osjećaj besperspektivnosti kod stanovništva, posebno mlađeg, a time i „odliv mozgova“ s područja HNŽ i FBiH.
''Brojni stanovnici HNŽ žive i rade u dijaspori što je potencijal kojem je potrebno strateški i sistemski pristupiti kako bi se potencijali dijaspore transferirali u korist razvoja HNŽ. Negativni demografski trendovi predstavljaju značajnu implikaciju za plansko usmjeravanje razvoja HNŽ pri čemu je poseban fokus, kroz strateške intervencije, potrebno staviti na osiguranje uvjeta za zadržavanje stanovništva kroz omogućavanje stjecanja i razvoja vještina za poslove dostojne čovjeka (tzv. „decent jobs“), stvaranja prilika za zaposlenje i osnivanje biznisa, te unapređenje kvalitete života stanovnika ove Županije/Kantona u svim ključnim segmentima razvoja'', navedeno je između ostalog u strategiji.
