Hoće li BiH konačno iskoristiti ekonomski potencijal i znanje bh.iseljeništva?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Politika o iseljeništvu Bosne i Hercegovine koja bi se uskoro trebala naći pred Vijećem ministara trebala bi pokrenuti s mrtve točke aktivnosti na jačanju veza i suradnje BiH i njene dijaspore.

Savjetnik u uredu hrvatskog člana Predsjedništva BiH i jedan od članova radne skupine koja je radila na izradi Politike, Tugomir Čuljak, kaže za Fenu kako je uvjeren da će se odnos države BiH prema iseljeništvu sigurno promijeniti.

''Prepoznat je potencijal iseljeništva. Politika ako bude usvojena dat će prve rezultate vrlo brzo. Djelovat ćemo u iseljeništvu ne samo kroz udruge, već i kroz lobiranje za naše gospodarstva. Naš ljudski potencijal je izvan BiH ogroman i to treba iskoristiti'', ističe Čuljak.

Najmanje 1,75 milijuna ljudi rođenih u BiH danas živi u iseljeništvu, a ako računamo drugu i treću generaciju onda taj broj premašuje dva milijuna. Iseljeništvo samo preko računa godišnje u BiH šalje dvije do tri milijarde maraka. To su samo službeni podaci banaka, koji ne uključuju ogromne količine novca koji iseljenici izravno unose u zemlju.

''Trenutno stanje je takvo da većina udruga u iseljeništvu koje koriste naziv „BiH“ dominantno su ili isključivo bošnjačkog sastava. Kroz novu Politiku iseljeništva nastojat će se osigurati sudjelovanje i suradnja bh. iseljeništva iz sva tri naroda kroz određena predstavnička tijela. Iseljeništvo generalno gleda stvari pozitivno ovdje, nisu opterećeni predrasudama, a u mnogim segmentima života iznimno su uspješni. Na nama je da to iskoristimo za dobrobit BiH, bilo da je riječ o kulturi, znanosti ili investicijama, odnosno gospodarstvu. Mi možemo neke birokratske prepreke otkloniti, pojednostaviti proceduru za ulaganja, a druga je stvar promijeniti sliku BiH, istaknuti njene prednosti i potencijale'', kaže Čuljak.

Među konkretnijim projektima koji bi mogli pojačati gospodarsku suradnju BiH i iseljeništva je uspostava Bosanskohercegovačkog gospodarskog saveza, koji bi najvjerojatnije imao sjedište u Frankfurtu, jednom od sjedišta njemačke ekonomije, ali i bh. dijaspore. U BiH već sad radi oko 6.000 radnika u njemačkim kompanijama, a potencijal za suradnju s tom zemljom ogroman je.

Ova udruga bila bi utemeljena po uzoru na Hrvatski gospodarski savez koji već desetak godina djeluje u Njemačkoj. Ta udruga koja okuplja uspješne ljude u Njemačkoj hrvatskog podrijetla iz RH i BiH pokazala se kao odlična poveznica između njemačkog i hrvatskog gospodarstva, a svoja iskustva i znanje spremni su podijeliti i s kolegama iz BiH. Ante Bagarić, član uprave Hrvatskog gospodarskog saveza, kaže za Fenu da je ova udruga pokrenuta kako bi se uklopila u njemački sustav gospodarskih udruga koje promoviraju i lobiraju za određene interese.

-U ovih deset godina smo se profesionalizirali, stekli značajno iskustvo i ostvarili dobre rezultate u povezivanju hrvatskog i njemačkog gospodarstva. S tim iskustvom došli smo ovdje i spremni smo pomoći da i BiH u Njemačkoj dobije jednu takvu udrugu, koja će povezivati ekonomski dvije zemlje, dva tržišta, iskoristiti potencijal bh. iseljeništva – kaže Bagarić, koji je bio jedan od sudionika okruglog stola o potrebama bh. iseljeništva koje je u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH održan u Sarajevu.

On ističe kako takva udruga mora djelovati strukturirano i kontinuirano, jer samo takav pristup može dati rezultate.

Uz pomoć HGS-a ove godine je u Frankfurtu organiziran „Gospodarski dan BiH“, koji je bio svojevrsna probna akcija i sada korak po korak treba pokušati izgraditi Bosanskohercegovački gospodarski savez koji bi među ostalim lobirao ekonomske interese malih i srednjih poduzetnika koji posluju u Njemačkoj i koji su povezani s BiH.

''U ovom trenutku se najvažnije posvetiti samoj formi, uspostaviti strukturu, a onda postupno unaprjeđivati to i stavljati naglasak na sadržaj. Za sada je potrebno etablirati jedno mjesto koje prepoznatljivo radi za BiH i koja će vremenom postati referentni partner njemačkih komora i institucija, kojoj će se one obraćati za informacije. Onda dolazimo do toga što se sadržajno može nuditi ili tražiti. Sve to iziskuje vrijeme, ali ako se konstantno radi na tome, uspjeh će sigurno doći'', ističe Bagarić.

Iako nema statističkih pokazatelja Bagarić kaže da su odrađeni konkretni projekti i desetogodišnji rezultati HGS-a sigurno pomogli da se uspostave i ojačaju gospodarske veze između Hrvatske i Njemačke, posebno hrvatskog iseljeništva u toj europskoj zemlji.

Takvu priliku će pokušati iskoristiti i BiH i to kroz poticaj za stvaranje Bosanskohercegovačkog gospodarskog saveza, kao udruge čiju bi okosnicu činili uspješni ljudi iz sva tri naroda koji djeluju u Njemačkoj. Čuljak najavljuje da će među prvim projektima tog saveza biti organizacija mikro sajma bh. tvrtki „BiH2World“. Tu bi bile uključene i bh. i institucije zemlje domaćina koje su odgovorne za promociju bh. gospodarstva i napredak gospodarstva sa inozemstvom. To uključuje i djelatnike diplomatskih predstavništava BiH, njemačke gospodarske i pravne savjetnike.