Opstanak
Hoće li europska BiH stvoriti europske medije?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
"Političke stranke i moćni pojedinci, tzv. medijski patroni i financijeri često pokušavaju utjecati na uređivačku politiku medija, što ograničava slobodu medija", kazao je za Bljesak.info Vuk Vučetić docent na Katedri za novinarstvo i politikologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Kada je u pitanju sloboda medija u Bosni i Hercegovini, Vučetić smatra kako BiH ima zakone koji formalno štite slobodu medija i Ustav koji osigurava slobodu mišljenja i govora. No, s druge strane postoje brojni problemi i izazovi s kojima se mediji i novinari suočavaju na terenu.
BiH se po njegovom mišljenju kao "država koja je još uvijek u tranziciji nalazi pred objektivnim izazovima kako bi osigurala što bolje uvjete za slobodu medija".
Zakoni i Ustav koji osiguravaju slobodu mišljenja i govora
"Autoritarno nasljedstvo i danas se osjeti u određenim segmentima svakodnevnog života, ali i rada medija", kazao je Vučetić za Bljesak.info.
Kako navodi, pitanje slobode medija danas možemo promatrati iz dva kuta.
Pročitajte još
"Ako želimo istaknuti pozitivne strane, onda možemo reći da je BiH poduzela određene korake kako bi osigurala slobodu medija i zaštitu novinara. Prije svega, BiH ima zakone koji formalno štite slobodu medija i Ustav koji osigurava slobodu mišljenja i govora. Također postoji Zakon o slobodnom pristupu informacijama kao i Zakon o zaštiti klevete", ističe Vučetić.
Značajna je uloga i Regulatorne agencije za komunikacije BiH koja regulira audiovizualni sektor i ima ulogu u osiguravanju standarda emitiranja i pluralizma medija.
"Osim toga, na medijskom tržištu postoji svojevrsna medijska raznovrsnost koja podrazumijeva javne i privatne medije, lokalne i globalne medijske kuće, tiskane i online medije i što u najširem smislu doprinosi pluralizmu informacija i sadržaja, a nije mali broj nevladinih organizacija i udruženja novinara u BiH koji se konstantno bore za prava novinara i slobode medija", dodao je.
Problemi i izazovi
S druge strane, smatra Vučetić, postoje brojni problemi i izazovi s kojima se mediji i novinari suočavaju na terenu.
"Prije svega, ovdje se misli na vrlo izražene političke i ekonomske pritiske na medije i novinare. Također, mediji se suočavaju i s ekonomskim pritiscima što svakako utječe na neovisnost medija kao i fizički i verbalni napadi na novinare koji nisu rijetki, a počinitelji često ostaju nekažnjeni što stvara atmosferu straha", ističe Vučetić.
U konačnici Vučetić ističe i to da iako zakonski okvir postoji, provedba zakona je često nedovoljna i neučinkovita, pristup informacijama često ograničen, a novinari se suočavaju i s birokratskim preprekama.
Uloga međunarodne zajednice
S druge strane novinar Dejan Šajinović za Bljesak.info ističe kako je u Bosni i Hercegovini na zaštiti i slobodi medija najviše učinila međunarodna zajednica.
"Izravno, kroz lobiranje za zakone koji su proteklih desetljeća unaprijedili medijsku scenu, a dijelom i kroz podršku medijima i nevladinom sektoru", pojašnjava Šajinović.
Pročitajte još
"U EU postoje različita zakonska rješenja, uključujući i kriminalizaciju klevete, ali najvažnije pitanje je neovisnost pravosuđa i namjera države ne da se sloboda govora kazni nego da se čuva. Dakle, zakon sam po sebi nije dovoljan indikator o stanju medijskih sloboda u nekoj zemlji", ističe Šajinović za Bljesak.info objašnjavajući razliku zakonskih regulativa u BiH naspram EU, kao i samu važnost usvajanja tih regulativa.
Praksa po pitanju rješavanja prijetnji
Pitanje rješavanja slučajeva prijetnji medijskim kućama kao i novinarima i dalje je jedno od bitnijih pitanja na kojima se nije mnogo uradilo u BiH.
Trenutna praksa u BiH po pitanju rješavanja slučajeva prijetnji i nasilja prema novinarima, prema Vučetićevim riječima, pokazuje niz ozbiljnih problema.
"Iako postoje zakoni koji bi trebali osigurati zaštitu novinara, njihova provedba je često neučinkovita. Prijetnje i nasilje prema novinarima često se ne istražuju do kraja. Mnogi slučajevi prijetnji i napada ostaju neriješeni, što doprinosi osjećaju nekažnjivosti među počiniteljima i strahu među novinarima", kazao je u razgovoru za Bljesak.info.
(Ne)efikasnost pravosuđa
Dodaje i to kako su sudski procesi koji uključuju napade na novinare često "spori i neefikasni".
"Efikasnost pravosuđa u smislu rješavanja napada i prijetnji novinarima i novinarkama u prethodnih nekoliko godina bila između 25 i 30 %. U tom smislu, čini se da je potrebna značajno veća edukacija pravosudnih i policijskih službenika o važnosti zaštite novinara i slobode medija može doprinijeti boljoj provedbi zakona", pojašnjava Vučetić.
Pročitajte još
Jedno od rješenja kojim bi se doprinijelo poboljšanju postojeće situacije je "da novinari dobiju status osobe koje rade posao od javnog interesa i čija se sigurnost treba štititi po službenoj dužnosti".
Novinar Šajinović i u ovom segmentu smatra kako najveću ulogu igra međunarodna zajednica.
"I ovdje najvažniju ulogu igra međunarodna zajednica i organizacije poput EU, OSCE, SAD, Vijeće Europe i druge. Oni prate procese, pružaju podršku medijima, osiguravaju odvjetnike, organiziraju i financiraju okrugle stolove i seminare za medije, pravne stručnjake, predstavnike pravosuđa, itd.", ističe Šajinović.
Zakon o kleveti opasan i loš
Nedavno usvojeni Zakon o kleveti u Republici Srpskoj, kako ističe Šajinović "opasan je i loš i treba nastaviti pritisak da ga se ukine i da se pitanje klevete rješava samo kroz građanski postupak, a ne kazneni proces", ali kako dodaje, ponovno je ključnu ulogu odigrala Međunarodna zajednica.
"Upravo zahvaljujući budnom oku međunarodne zajednice ovaj zakon koji je u primjeni u Republici Srpskoj još nije počeo donositi optužnice i presude", dodao je.
S tim se slaže i Vučetić koji smatra kako to "zasigurno predstavlja korak unazad kada je sloboda medija u pitanju".
"Na ovaj način se može generirati strah i autocentura ne samo kod novinara nego i u javnosti generalno", dodao je.
"SLAPP" tužbe
Neovisno i jako pravosuđe institucija je koja bi, po Šajinovićevim riječima trebala odigrati ključnu ulogu jer smišljene tužbe dužnosnika, po njegovim riječima, izuzetno utječu na autocenzuru, odnosno na slobodu medija.
"Problem 'SLAPP' tužbi nije samo problem koji postoji u BiH. I tu bi opet neovisno i jako pravosuđe trebalo da igra ključnu ulogu, da u startu procesa ocijeni stvarnu namjeru moćnika koji tužbe podnose i rješavati ih na najefikasniji način, tako da kada stvarno postoji osnova za klevetu da se postupak brzo riješi, a kad je u pitanju smišljen pritisak da se predmeti što je moguće prije odbacuju", ističe Šajinović.
"SLAPP (Strategic Lawsuits Against Public Participation) tužbe ozbiljno ugrožavaju slobodu medija i novinara, prije svega jer ove tužbe dovode do visokih troškova pravne obrane što može financijski iscrpiti medije", smatra Vučetić.
Financijski pritisak
Zbog financijskog pritiska, tvrdi Vučetić, "novinari i mediji često se suzdržavaju od izvještavanja o kontroverznim temama i osobama čime se izravno generira veća razina autocenture".
Pročitajte još
"Osim toga, ja bih istaknuo još jednu važnu dimenziju, a to je psihološki pritisak na rad novinara. Naime, dugotrajni sudski procesi mogu biti posebno iscrpljujući i stresni. To dodatno doprinosi autocenzuri jer novinari postaju oprezniji u svom radu kako bi izbjegli dodatne stresne situacije kojih je svakako previše u svakodnevnom novinarskom poslu", dodao je.
Edukacija publike i medija
Ključno pitanje na kojem bi se trebalo poraditi kako bi se osigurala medijska sloboda je, po Šajinovićevim riječima, "edukacija publike i medija".
"Edukacija publike i medija, jačanje kulture medijske pismenosti, jačanje socijalnog statusa medija i učiniti novinarski poziv ponovno atraktivnim među mladima", zaključio je Šajinović za Bljesak.info.
Jačanje neovisnosti i transparentnost
S druge strane Vučetić smatra kako "ne postoji jedna ključna stvar ili jedno ključno pitanje, nego nekoliko njih".
"Prije svega, to je jačanje neovisnosti medija od političkih i ekonomskih pritisaka, koji su izraženi u prethodnih nekoliko desetljeća. U tom smislu transparentnost vlasništva, posebno u online sferi, također predstavlja jedan od važnih preduvjeta za stvaranje kvalitetnog medijskog okruženja", kazao je.
Transparentnost vlasništva, po njegovom mišljenju, omogućava javnosti da zna tko kontrolira medije.
"To je posebno važno kako bi se prepoznali eventualni sukobi interesa i utjecaji političkih ili ekonomskih grupa", dodaje Vučetić.
"Također transparentnost direktno pomaže sprječavanju potencijalne koncentracije medijskog vlasništva, koja može ugroziti pluralizam i raznolikost medija i medijskih sadržaja", kazao je te dodao kako bi "svojevrsna depolitizacija regulatornih tijela kao i depolitizacija javnih servisa na svim razinama predstavljao značajan iskorak u jačanje medijskih sloboda, odnosno neovisnosti medija".
Osigurati brze i učinkovite istrage prijetnji i napada na novinare
Zatim, po njegovom mišljenju, "potrebno je osigurati brze i učinkovite istrage svih prijetnji i napada na novinare s ciljem smanjenja nekažnjivosti i stvaranja sigurnog okruženja za rad novinara jer bi se na ovaj način novinari ohrabrili da pišu o temama koje su od javnog značaja i oslobodili bi se stega autocenzure koja je nevidljivi neprijatelj profesije".
"Konačno, veća razina formalnih i neformalnih oblika obrazovanja su veoma važni pogotovo za mlade novinare, jer na taj način razvijaju svijest o ulozi i značaju poštovanja profesionalnih standarda i svojih obaveza. Također ovo je način da novinari razvijaju svijest ne samo o svojim profesionalnim obvezama, nego i svojim pravima", zaključio je Vučetić za Bljesak.info.
BiH nazadovala najviše od svih zemalja Zapadnog Balkana
Bosna i Hercegovina ove je godine pala na Svjetskom indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF) te se nalazi na 81. poziciji što je velik pad u odnosi na prošlu godinu kada je bila na 64. mjestu, a dodajmo i to kako je ove godine nazadovala najviše od svih zemalja Zapadnog Balkana.
U Indeksu, koji je objavljen na Svjetski dan slobode medija, se navodi da rekriminalizacija klevete u RS-u predstavlja prijetnju novinarstvu, koje se već suočava sa brojnim opstrukcijama širom zemlje zbog političkih i ekonomskih pritisaka i činjenice da se novinari ne osjećaju sigurno. U Indeksu se također navodi da se sloboda tiska i kvalitet novinarstva ipak razlikuju u različitim dijelovima BiH.
Unatoč tome što je Europska unija usvojila svoj prvi zakon o slobodi medija, Europski akt o slobodi medija, i činjenici da su tri europske zemlje – Norveška, Danska i Švedska – i dalje na vrhu Indeksa, i u zemljama Europske unije, navodi se u Indeksu, političari pokušavaju smanjiti prostor za neovisno novinarstvo.
Iz RSF-a ističu kako u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj medija, nekoliko TV kanala koji kvalitetno izvještavaju i online medija koji se bave istraživačkim novinarstvo, ali taj broj ne predstavlja pravi pluralizam informacija i mišljenja.
Iako je cjelokupno političko okruženje nepovoljno za slobodu medija, postoje značajne razlike u cijeloj zemlji zbog različitih političkih struktura njenih entiteta, te je okruženje za medije bolje u Sarajevu i Federaciji u odnosu na RS, navode iz RSF-a.
Neovisni mediji će muku mučiti s opstankom
Europski zastupnici su u ožujku ove godine konačno dali zeleno svjetlo za novi propis koji štiti europske novinare i medije od političkog i gospodarskog upletanja.
Pročitajte još
U skladu s novim propisom, koji je usvojen s 464 glasova za, 92 protiv i 65 suzdržanih, države članice bit će obvezne štititi neovisnost medija, a zabranjuju se i svi oblici upletanja u uredničke odluke.
No, pored usvojenih europskih zakona Bosna i Hercegovina mora osigurati slobodu medija kao i zaštititi novinare s posebnim naglaskom na pravosudna rješenja slučajeva prijetnji i nasilja protiv novinara što je jedna od osam ključnih točaka koje se moraju ispuniti kako bi se išlo dalje na europskom putu Bosne i Hercegovine.
Koliko će Bosni i Hercegovini biti potrebno da usvoje zakone koji bi nas približili ispunjenju jedne od ključnih točaka za približavanje europskoj obitelji ostat će nepoznanica, a još veća nepoznanica ostat će pitanje vremena kada će započeti primjena tih zakona.
Do tog trenutka neovisni mediji u Bosni i Hercegovini, kojih je nažalost sve manje, muku će mučiti s opstankom ukoliko se konačno ne učine konkretni koraci ka osiguravanju njihovih sloboda.
