Hoće li migrantska kriza ikad završiti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tri godine BiH se pokušava izboriti s migrantskom krizom. I nakon tri godine realnost izgleda ovako: novca ima jer nas financira Europska unija, ali domaće vlasti ne mogu ili ne žele osigurati učinkovitu koordinaciju u upravljanju migracijama.

Vidljivo je, a i poznato od ranije, na terioriju RS ne mogu. Tako su USK i KS podnijeli najveći teret.

I dalje je najveća koncentracija ilegalnih ulazaka na istočnoj granici. Kadra u Graničnoj policiji i dalje nedostaje, granice porozne, i migranti bez većih problema ulaze u BiH.

''Upravo na istočnom djelu naše granice iz smjera Srbije i Crne gore. Od početka godine pripadnici Granične policije odvratili su 12 tisuća osoba od nezakonitog pokušaja prelaska državne granice'', rekla je Franka Vican, glasnogovornica Granične policije BiH

Hladno vrijeme izazvalo je najveću humanitarnu krizu na području USK.

Migranata je tamo skoro 4000. U TK se ne zadržavaju dugo. U studenom ih je pristiglo tek 186. Na području HNK se nalaze oni od ranije samo u prihvatnom centru Salakovac kapaciteta 290.

Za KS zna se koliko ih je smješteno u Ušivku i Blažuju, a u imigracijskom centru u Istočnom Sarajevu kapacitet je 150. Koliko je njih na ulicama i privatnim smještajima nitko ne zna.

''Na području KS u kapmovima Ušivak i blažuj je 4000 migranata. U ovom trenutku prema našim procjenama negdje oko 300 migranata proteklih dana s područja USK došlo u KS'', rekao je Mirza Hadžiabdić, načelnik Odjela za odnose sa javnošću MUP-a KS

Na sceni trenutno prepucavanja lokalnih i državnih vlasti. Ministar sigurnosti naše zemlje ne daje ohrabrujuće prognoze kada bi ozbiljno mogli početi da se rješavaju nastali problemi. Kratko je kazao da se urgentna pitanja rješavaju ovih dana.

''Kad riješimo ove akutne probleme očekujem da se ovom problemu pristupi na jedan organiziran način i da se nađu političke organizacije i sve druge formule da se teret migrantske krize distibuira na cijelom prostoru BiH'', kazao je Selmo Cikotić.

''To je jedan salonski humanizam koji se prakticira, a mi se moramo nositi s problemima i imamo ljude o kojima trebamo voditi računa. Evo vam primjer Službe za strance većina ovih migranata koji se sada nalaze na Lipi oni su u ilegalnom statusu, po zakonu o strancima oni bi trebali biti uhićeni i smješteni u ekstradicoijski pritvor i izručeni zemlji porijekla'', kazao je Šuhret Fazlić – gradonačelnik Bihaća.

Sve se moglo rješiti, jer bar u ovom slučaju novac nije bio problem.

Procjene su da je u ove tri godine samo od EU donirano 85 milijuna eura, te 10 milijuna humanitarne pomoći. EU je najavila i novi paket pomoći od 25 milijuna eura. Tko će kontrolirati raspodjelu?

Kako se troši novac to odlučuju EU, Vijeće ministara, Ministarstvo sigurnosti, IOM i ostali partneri. IOM novac troši prema proračunu koji je dogovoren, neki dio novca ide za humanitarnu pomoć kao upravljanje centra u Blažuju, to je EU, neki dio novca za kupovinu opreme službi za poslove sa strancima i graničnoj policiji.

Preciznih analiza o utrošku nema. Iz ministartva sigurnosti kažu da se sredstva izdvajaju iz proračuna, a novac od EU ide ka međunarodnim organizacijama. Oni su imali tek jednu donaciju iz Češke od milijun eura za nabavku opreme za nadzor granice.