Hoće li OHR birati nove nazive mostarskih ulica?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U gradu koji želi biti prijestolnica kulture, ne smiju postojati nazivi koji podsjećaju na zločine, poruka je  Okruglog stola o nazivima ulica u Mostaru gdje je prvi put da su novinari, aktivisti, ostali utjecajni ljudi iz Mostara okupili se na jednom mjestu i razgovarali o jednom od ključnih problema u tom gradu - ulicama koje su nazvane po osobama koje simboliziraju zločine iz Drugog svjetskog rata.

Kako donositi odluke bez Gradskog vijeća?

Inicijativu koju su pokrenuli Vuk Bačanović i Ivan Šušnjar prihvatili su mnogi građani, ali zbog nepostojanja Gradskog vijeća u Mostaru ova tema ostala je visjeti u zraku. 

''Obzirom na stanje u Mostaru, OHR ima te ovlasti kojima nam može pomoći u ovoj inicijativi, pa ih pozivam da urade nešto korisno kada već postoje'', rekao je jedan od inicijatora peticije Vuk Bačanović. 

Peticiju za promjenu naziva ulica u Mostaru potpisalo je do sada preko tisuću ljudi, ali Ivan Šušnjar naglašava da je to nerealan broj s obzirom na podršku koju su dobili i probleme prilikom online potpisivanja.

''Nije bitan broj potpisanih, nego jačina poruke koju šaljemo'', poručio je Šušnjar objasnivši da je cilj Okruglog stola prerastao na poruku za cijelu državu i gradove koji sadrže slične nazive ulica. 

Šušnjar je naglasio da je ova inicijativa dokaz da se može izvršiti pritisak na vlast i da su oni prekinuli nedopustivu šutnju koja je davala loš imidž Mostaru.

O novim imenima još nema govora, obzirom na situaciju u Gradskom vijeću. No, inicijatori peticije naglašavaju da nemaju posebne zahtjeve, nego samo žele neke opće prihvaćene ličnosti ili brojeve. 

Slanje poruke u cijelu državu

Moderator Okruglog stola bio je Martin Raguž koji je naglasio kako grad ima niz nedostataka u institucionalnom kapacitetu, no kako unatoč tome pokazuje svu svoju vitalnost i žilavost, te da se mir i respekt vraćaju u javni prostor. 

''Trebamo se postaviti prema ovome problemu kao anticivilizacijskom činu i nema rasprave trebamo li poduzimati ove postupke, nazivi ulica se moraju promijeniti'', bio je jasan  ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja. 

Direktor mostarskih teatarskih kuća Sead Đulić poručio je da je obzirom na činjenicu kako nema tko donijeti odluku o nazivima ulica, bitno pričati o problemima i poslati poruke da društva različitih ideologija mogu pronaći konsenzus oko nekog pitanja.  

Upravo takvo razmišljanje ga je povezalo i sa ovim projektom, naglašava, jer smatra da ne možemo naprijed sve dok mislimo da smo jedni drugima stranci. 

Pokrenuta peticija

Podsjetimo, u studenom 2018. godine je pokrenuta peticija kojom se traži da se ukinu nazivi ulica s imenima dužnosnika Nezavisne države Hrvatske. Na web stranici Change.org u je pokrenuta peticija kojom se od visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i OHR-a traži da ukine nazive ulica u Mostaru Mile Budaka, Jure Francetića, Lorković-Vokića, Ive Zelenike Tovarnika i Đure Spuževića.

Peticija je pokrenuta povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, a pokretači peticije su Ivan Šušnjar i Vuk Bačanović, koji su još ranije javno govorili kako Mostaru ne trebaju ulice s takvim imenima. 

Priča oko naziva mostarskih ulica isplivala je na površinu brojnih gradskih neriješenih tema nakon što su u veljači prošle godine nepoznate osobe, navodno studenti povijesti mostarskog Sveučilišta, ploče s imenom Mile Budaka prelijepili naljepnicama s natpisom Ulica Cvitana Spuževića.

Predlaže se da se Ulica Mile Budaka preimenuje u Ulicu Alekse Šantića, Vokić i Lorković da se zamijene imenom Cvitana Spuževića, da Ulica Ive Zelenike Tabornika ukineš dobije ime po najvećem eruditu, prosvjetitelju i hajduku, ponosu zemlje Hercegove, Mihailu Ljubibratiću i da se Ulica Jure Francetića preimenuje u Židovska ulica.

Okrugli stol organiziran je u skklopu USAID-ova projekta PRO-Budućnost, koji je prisutan u 73 lokalne zajednice u cijeloj Bosni i Hercegovini.