Hrvatima zajedništvo baš ne ide

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Kakvi su Hrvati? – ogledi o hrvatskom identitetu, imidžu i neiskorištenim potencijalima“ naslov je nove knjige dr. Bože Skoke, profesora odnosa s javnošću i jednog od vodećih hrvatskih komunikacijskih stručnjaka.

Nakon rasprodana dva izdanja knjige „Hrvatski velikani“ u javnost izlazi s knjigom provokativnog naslova o posebnostima Hrvata te tako praktički preuzima ulogu glavnog promotora hrvatskog identiteta i imidža.

Iako u razgovoru za Bljesak.info priznaje kako mu je lijepo čuti takav kompliment, Skoko ističe kako je lakše doći do izražaja u vremenu kada se općenito mali broj ljudi u teoriji i praksi bavi ovim fenomenom.

''Veliko zanimanje za knjigu „Hrvatski velikani“, a sada i za novu „Kakvi su Hrvati?“ svjedoči kako su naši ljudi itekako zainteresirani za pitanje svoga identiteta, baštine, imidža… I žalosno je što nakon 25 godina hrvatske samostalnosti i neovisnosti tek sada otkrivamo neke svoje potencijale. Sada kada nam uistinu nitko ne brani biti Hrvat i ponositi se onime što imamo“, rekao je Skoko uz napomenu kako je tijekom istraživanja ovog zanimljivog područja i sam puno toga novoga saznao o nama samima.

''Posebno mi je drago što je fenomen upravljanja identitetom i imidžom, odnosno brendiranja nacija trenutačno veliki hit u cijelom svijetu, pa onda mogu učiti na najboljim globalnim iskustvima. A pošto sam bivši novinar, onda mi nije problem obraditi te fenomene i jednostavnim jezikom, kako bi zainteresirao široku publiku“, dodao je.

Hrvatski nacionalni ponos je na niskim granama

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, u predgovoru Skokinoj knjizi piše kako ona „progovara samokritički, argumentirano i znalački upozoravajući na greške i propuste koje svjesno ili nesvjesno činimo u osvješćivanju svog identiteta i svojoj promociji u Europi i svijetu“. Za Skoku je najveći problem u tome što Hrvati nisu dovoljno svjesni vlastitog identiteta i svojih potencijala koje nedovoljno promoviraju i koriste kao dodanu vrijednost.

''Osim toga,  nacionalni ponos nam je na niskim granama. Znamo da je pitanje nacionalnog ponosa izravno povezano i s gospodarskim napretkom zemlje, pa su zemlje poput Njemačke i Britanije provodile velike medijske kampanje u cilju jačanja nacionalnog ponosa. Trebali bismo učiti od njih, jer mi se još stidimo staviti na kuću naš barjak kad su praznici, a mislimo da je sve bolje što dolazi sa zapada. Tek kad se stranci počnu zanimati za našu baštinu, onda je tek počnemo štititi. Evo na primjer naše stare kamene kuće. Masovno smo ih rušili i gradili trokatnice, a kad su stranci počeli kupovati stare kuće po obali i unutrašnjosti ili ih tražiti za odmor i mi smo ih počeli obnavljati“, govori Skoko.

U knjizi navodi kako mu je upit japanskog kolege o Hrvatima i njihovom mentalitetu i vrijednostima bio povod za detaljniju analizu hrvatskog identiteta. Bilo je to uoči ulaska Hrvatske u EU. Iako je mislio kako će to biti lagan posao, njegova analiza se, kako kaže, pretvorila u dugogodišnje istraživanje.

''Nažalost o našem identitetu i mentalitetu ima malo napisanoga, a nema konsenzusa. Uglavnom, teško je generalizirati, ali Hrvati su individualci kreativnog duha. Zajedništvo nam baš ne ide jer smo ljubomorni i nismo spremni priznati da je od nas netko pametniji, uspješniji… Zato imamo toliko sukoba oko svakog relevantnog pitanja. Istodobno smo miroljubiv narod i prilično otvoren za druge i drugačije. O tome svjedoče različiti indeksi koji nas uspoređuju s drugim europskim narodima pa oni koji nam iz vlastitog naroda lijepe etikete ostanu zatečeni. Mislim kako je indikativno da je Hrvatska bila prva europska država koja je još prije stotinu godina priznala islam kao službenu religiju. A razvijena i „demokratska“ Švicarska im ni danas ne da graditi minarete. Istodobno smo puno podložniji autoritetima izvana nego prema vlastitim veličinama“, ističe Skoko u razgovoru za Bljesak.info.

Kompleksi male zemlje i malog naroda

Za definiranje hrvatskog identiteta, prema riječima našeg sugovornika, bio je presudan Hrvatski narodni preporod polovicom 19. stoljeća kada su Hrvati puno toga napravili u smislu jačanja nacionalne svijesti. Međutim, na njegovo kasnije oblikovanje uvelike je utjecao boravak u jugoslavenskim državama koje su, kako kaže, dobrim dijelom nastojale negirati hrvatski identitet.

''Prema nekim autorima to je kod nas razvilo komplekse male zemlje i malog naroda. Domovinski rat, u kojem smo pobijedili daleko nadmoćnijeg agresora uspio je redefinirati to vlastito poimanje i vratiti nam pobjednički duh i vjeru u vlastite snage. No, zadnjih desetak godina niz naših vlada se prilično ignorantski ponašao prema našem identitetu, što se najbolje zrcali u odnosu prema simbolima, spomenicima, praznicima, urušavanju narodnog dostojanstva…“, poručuje ovaj profesor odnosa s javnošću koji hrvatski identitet vidi kao rezultat različitih povijesnih utjecaja.

''Mi smo prvi Slaveni koji su primili kršćanstvo. Dolaskom na jadransku obalu nismo rušili antičku i ilirsku baštinu već smo ju baštinili i stopili se s domaćim stanovništvom, pa se danas ponosimo bogatim kulturnim i povijesnim nasljeđem. Dali smo goleme doprinose razvoju Europe u znanosti, umjetnosti, kulturi… Istodobno smo mediteranska i srednjoeuropska zemlja. Imamo utjecaj katoličkog zapada, ali i Bizanta, odnosno pravoslavlja i islama. Sve je to bogatstvo našeg identiteta'', dodaje.

Na upit kako drugi gledaju na hrvatski identitet, odnosno osporavaju li ga ili prihvaćaju kao jasno definiran, Skoko smatra kako „svaki narod određuje i živi svoj identitet te mu ga nitko ne može nametnuti, ali ni oduzeti“.

''Ono kako ga drugi doživljavaju predstavlja naš imidž, koji nužno ne mora biti u skladu s realnošću, jer nastaje na temelju percepcije, dojma… Mislim kako nama samima naš identitet nije posve jasno definiran pa ga teško možemo na kvalitetan način predstaviti drugima. Tako je i njihova slika prilično površna. Europa nas danas prepoznaje kao lijepu turističku zemlju. Žalosno je što ne znaju puno o našim drugim prednostima i potencijalima'', smatra naš sugovornik.

Nacionalni identitet kao ekonomska kategorija

U dobu globalizacije i sveopće integracije mnogi su mislili kako će globalizacija potpuno nagristi nacionalne identitete i da ćemo se danas predstavljati primjerice kao Europljani. Međutim, prema mišljenju ovog profesora podrijetlom iz Hercegovine, dogodio se suprotan učinak.

''Nacionalni identiteti su se počeli koristiti kao ekonomska kategorija, odnosno zadnja crta obrane pred posljedicama globalizacije. Naime, danas i Kinezi primjerice mogu proizvesti kvalitetne automobile, koji će pritom biti jeftiniji od njemačkih, pa je Nijemcima itekako stalo da svojim proizvodima dodaju dio svoga identiteta, odnosno dio svoje tehničke savršenosti. Na isti način se bori francuska moda, švicarski satovi i talijanska prehrambena industrija. Svi oni dodaju dio svoga identiteta kao komparativnu prednost u odnosu na konkurenciju. Prema tome, i naš hrvatski identitet može biti naša dodana vrijednost ako ga pametno budemo koristili“, ističe u razgovoru za Bljesak.info.

Kao vodeći hrvatski stručnjak za pitanja identiteta i imidža država i nacija, Skoko smatra kako je većini Hrvata stalo do reputacije u svijetu.

''Pogledajte samo što sve čini naša dijaspora u očuvanju našeg identiteta u svijetu i njegovoj promociji. Običan puk i u domovini čuva svoju tradiciju i baštinu. Na tome radi i niz institucija, ali nažalost državne institucije često nisu na visini zadatka i ponekad imamo osjećaj da ih nije briga za identitet i imidž Hrvatske. A sva istraživanja pokazuje da se imidž, odnosno reputacija izravno odražava na politički i gospodarski položaj zemlje u svijetu“, poručuje.

Hrvatski identitet u BiH će opstati

Samopouzdanje, izgubljeno uslijed nedovoljnog angažmana i nebrige državnih institucija za identitet i imidž, Hrvatima, prema našem sugovorniku, mogu vratiti brojna identitetska obilježja i komparativne prednosti.

''Hrvatska je iznimno lijepa zemlja s toliko prirodnih raznolikosti na tako malom prostoru. Zapravo smo malo veći nacionalni park. Imamo bogatu kulturnu i povijesnu baštinu. Rekorderi smo u Europi pa nematerijalnoj baštini na listi UNESCO-a. Naš način života je jedinstven i prilično zarazan, pa mnogi stranci zbog toga žele živjeti u Hrvatskoj. Imamo velike zalihe pitke vode, najčišće more na Mediteranu, velike površine nezagađene obradive zemlje pogodne za proizvodnju zdrave hrane… Pritom imamo i idealan položaj u Europi. Povezujemo Srednju Europu s Mediteranom, istok sa zapadom'', kazuje Skoko. 

Hrvati u Bosni i Hercegovini, prema njegovim riječima, imaju dvostruki identitet. Onaj zajednički koji dijeli hrvatski narod u Hrvatskoj i diljem svijeta, te identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji ima svoje posebnosti ali i dodirne točke s identitetima bosanskohercegovačkih Srba i Bošnjaka.

Iako bosanskohercegovački Hrvati, kako kaže, mogu biti sretni što imaju dvije države koje mogu smatrati svojima, pred njima je puno izazova i prepreka za očuvanje svoga identiteta.

''No, kad je identitet ugrožen onda je i veći otpor i žilavost u njegovu očuvanju. Uostalom puno sličnih stvari smo proživjeli u socijalističkoj Jugoslaviji pa se ne bojim da ćemo opstati i očuvati svoj identitet'', istaknuo je na koncu razgovora za Bljesak.info.