Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i izaslanica predsjednice RH Maja Čavlović u petak su u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 22. obljetnice operacije "Oluja" položili zajedničke vijence u ime Republike Hrvatske na zagrebačkom groblju Mirogoju.

U izaslanstvu su bili i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te predstavnici udruga branitelja iz Domovinskoga rata. Vijence su položili i zapalili svijeće kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, kod Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, na grobu prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskoga rata na Krematoriju.

Ističući kako su na dan početka vojno-redarstvene akcije "Oluja" došli odati počast hrvatskim braniteljima i svima koji su za slobodu svoje domovine dali svoj život i zdravlje u obrani od velikosrpskog režima Slobodana Miloševića, Plenković je rekao da ta činjenica obvezuje vlast, cijelo društvo i nove generacije da odaju poštovanje i počast žrtvi hrvatskih branitelja da nastoje graditi društvo i zemlju onakvom kakvu su sanjali i za kakvu su se zalagali.

Zahvaljujući "Oluji" došlo do postizanja Daytonskog i Pariškog sporazuma

Naglasio je i da je u to vrijeme državnička mudrost i odvažnost prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u kompleksnim međunarodnim i sigurnosnim okolnostima, pridonijela oslobađanju ne samo većine okupiranih teritorija RH, već je značila i strateški preokret odnosa u BiH, sprečavanje nove Srebrenice u Bihaću te je zahvaljujući "Oluji" došlo do postizanja Daytonskog i Pariškog sporazuma, prenosi Hina.

Upitan o podizanju kaznene prijave koju je Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podnio za zločine počinjene u Uzdolju kod Knina i obližnjim zaseocima od 5. do 8. kolovoza 1995., Plenković je odgovorio kako hrvatska Vlada vodi računa o dignitetu Domovinskog rata i svemu na čemu je Hrvatska utemeljena.

"Istovremeno, Hrvatska je demokratska država i država u kojoj postoji sloboda govora i aktivnosti svih udruga", rekao je.

Naglasivši kako je operacijom "Oluja", kojom je oslobođena skoro petina okupiranog teritorija, slomljen san o Velikoj Srbiji, Jandroković je rekao da je Hrvatska u "Oluji" iskazala zajedništvo svih ljudi, veliku vojnu silu te pokazala da se i u složenim međunarodnim odnosima mogu ostvariti željeni ciljevi.

Na pitanje kako Hrvatska i Srbija imaju oprečna stajališta o "Oluji" i što se treba dogoditi da se tenzije smanje, odgovorio je da svi vodeći ljudi RH „vode računa da naša politika prema susjednim državama, pa i Srbiji, bude politika dobrosusjedskih odnosa. Pri tome je ta politika okrenuta potpori da te zemlje postanu članice EU-a, a one koje žele i NATO-a“.

„Znamo da je cijeli koncept Velike Srbije bio osmišljen na vojnom osvajanju tadašnje JNA i paravojnih snaga u Hrvatskoj i BiH", kazao je.

Vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj položilo je i zapalilo svijeće i izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Hrvatska: Uručena peticija isprike za kršenja ljudskih prava za i nakon Oluje

Inicijativa mladih za ljudska prava uručila je peticiju isprike žrtvama i njihovim obiteljima za počinjene zločine i kršenja ljudskih prava za vrijeme i nakon VRO Oluja s potpisima hrvatskih građana udruženju obitelji nestalih i poginulih "Suza" u Beogradu.

Peticijom "Isprika žrtvama Oluje“, koja je predana u četvrtak, građani pozivaju i Vladu RH da uputi ispriku za sva kršenja ljudskih prava počinjena za vrijeme i nakon vojno-redarstvene operacije Oluja, a do sada je prikupljeno više od 600 potpisa.

Udruženje 'Suza' predstavljaju članovi obitelji nestalih i ubijenih Srba u Hrvatskoj, a kroz svoj rad pomažu obiteljima u procesu traganja za svojim nestalim članovima i organiziraju komemoracije za žrtve, podsjeća Inicijativa mladih za ljudska prava u priopćenju.

"Ovu ispriku uručujemo kao građani Hrvatske, mladi ljudi koji za vrijeme rata nisu bili rođeni ili su bili u ranom djetinjstvu. Članovi naših obitelji sudjelovali su u tom ratu u Hrvatskoj vojsci, a mnogi od članova naše udruge morali su zbog rata privremeno ili zauvijek napustiti svoje domove. Upravo zato smatramo da imamo odgovornost pokazati lice Hrvatske koje suosjeća sa svim žrtvama i kojem je stalo do pravde", rekao je koordinator programa pomirenja Inicijative mladih za ljudska prava Nikola Puharić.

Vladi RH su poručili da je isprika minimum solidarnosti nakon počinjenja kršenja ljudskih prava za vrijeme i nakon 'Oluje' te izostanka sudskih procesa.

Predsjednica udruženja Suza Dragana Đukić zahvalila je na uručenoj peticiji te je izrazila nadu da će inicijativa naići na šire razumijevanje u hrvatskom narodu i da će imati veću podršku.