Složenije provjere

Hrvatska u Schengen, bh. građani u duže kolone

Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, kaže da se u njihovom radu ništa suštinski neće promijeniti nakon što Hrvatska uđe u Schengenski prostor.
Vijesti / Flash | 27. 04. 2019. u 14:41 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada Hrvatske nedavno je najavila da su spremni za uvođenje Schengenskog sustava na granici s BiH, Crnom Gorom i Srbijom, te da očekuju zeleno svjetlo sljedeće godine, kada Hrvatska treba preuzeti predsjedavanje EU.

Ovo je nedavno potvrdio i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, koji je rekao da je njegova zemlja u proteklih nekoliko godina ispunila sve tehničke uvjete, te da je sada stvar političke odluke da se to i ostvari. On vjeruje da će hrvatsko predsjedavanje EU moći biti iskorišteno da se ovo pitanje stavi na dnevni red, pišu Nezavisne novine.

Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, kaže da se u njihovom radu ništa suštinski neće promijeniti nakon što Hrvatska uđe u Schengenski prostor.

Složenije provjere

"Moguće je da eventualno naši gospodarstvenici prilikom ulaska u Hrvatsku budu imali neke složenije i dugotrajnije provjere, međutim to treba provjeriti s poslovnim udruženjima", rekao je Kovačević.

Gospodarstvenici, pak, kažu da su spremni za trenutak kada Hrvatska postane dio schengenskog prostora. Jedan gospodarstvenik, čije poduzeće skoro svakodnevno koristi međunarodni granični prelaz Gradiška, kaže da su ih kolege iz Hrvatske komore obavijestile da se mjere već postupno uvode neko vrijeme.

"Mi očekujemo da kada Hrvatska službeno uđe u Schengen, sve te mjere koje oni već sada primjenjuju će samo nastaviti da važe, tako da ne mislimo da bi moglo doći do bilo kakvih poteškoća. Međutim, ono kako je nama rečeno, sam trenutak ulaska Hrvatske u Shengen još nije definiran i sigurno je da ćemo mi imati dovoljno vremena od trenutka kada se službeno proglasi datum ulaska da se upoznamo s mogućim promjenama. Mada, kažem, ne očekujemo neke velike novine", rekao je ovaj biznismen, koji je zamolio za anonimnost.

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije u Sarajevu, ocjenjuje da će Hrvatska naredne godine postati dio Shengena, te da će to vjerojatno značiti da će građani BiH čekati znatno duže na prijelazima.

BiH mora unaprijediti kapacitete

"Za institucije BiH to će svakako značiti da i oni, a posebno Granična policija moraju unaprijediti svoje kapacitete u razmjeni informacija i uvođenju komplementarnih sustava i opreme kako bi omogućili nesmetan i odgovarajući protok ljudi i robe i obavili jedan dio provjera koje bi samo trebalo da verificiraju granične službe susjedne Hrvatske", smatra on.

Dodaje da će za taj iskorak trebati uložiti mnogo truda i napora, kako stručnog, tako i političkog, da bi se zadobilo povjerenje institucija zaduženih za kontrolu zone Shengena.

On upozorava da to znači da BiH što prije mora premostiti višegodišnje probleme kad je u pitanju suradnja BiH s EUROPOL-om, odnosno Europskom policijskom agencijom, EUROJUST-om, odnosno Europskom agencijom za pravnu suradnju i CEPOL-om, odnosno Europskom agencijom za trening u oblasti sprovođenja zakona.

"To su najznačajnije institucije za razmjenu pravovremenih informacija neophodnih za kvalitetnu kontrolu granica, ali i izgradnju povjerenja između država zaduženih za borbu protiv svih pojavnih vidova kriminala, terorizma ili ilegalnih migracija", rekao je Hadžović.

Novinari su zvali i Graničnu policiju BiH da vidimo je li ova sigurnosna agencija spremna za ovo, ali do zaključenja ovog teksta nisu odgovor.

Demonstracija sposobnosti

U Europskoj komisiji ne žele govoriti kada bi Hrvatska mogla postati nova članica schengenskog prostora, jer kažu da je to politička odluka koju će donijeti Europsko vijeće. Međutim, oni ističu da svaka zemlja koja želi postati dio Shengena mora ispuniti čitavu listu preduvjeta.

"Zemlja mora demonstrirati da je sposobna kontrolirati vanjske granice EU u ime drugih članica Shengena i mora pokazati odgovornosti pri izdavanju Shengenskih viza", naveli su oni.

Dodaju, također, da zemlja mora efikasno surađivati s agencijama za sprovođenje zakona u drugim zemljama, s obzirom na to da, kako podsjećaju, Shengen podrazumijeva uklanjanje graničnih kontrola između zemalja unutar šengenske zone.

Podsjećaju da je Europski parlament prošle godine dao podršku Hrvatskoj da pristupi Schengenskom prostoru čim ispuni neophodne kriteriju.

Kopirati
Drag cursor here to close