Hrvatsko pitanje u BiH ne može biti riješeno separatno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99" smatra da hrvatsko pitanje ne može biti riješeno kao separatno pitanje u Bosni i Hercegovini već jedino i isključivo kao bosanskohercegovačko, u kojem će i Hrvati, kao i svi drugi građani i narodi u BiH imati apsolutno ravnopravan položaj na teritoriji cijele države.

To je istaknuo predsjednik Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99" Adil Kulenović uoči današnje sesije "Kruga 99" o temi "Hrvatsko pitanje i federalizam", čiji su uvodničari bili Kulenović, bivši gradonačelnik Sarajeva prof. dr. Ivo Komšić i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić.

Kulenović je upozorio da je potrebno izvući iskustva iz udruženog zločinačkog poduhvata koji je nastao formiranjem hrvatske zajednice Herceg Bosna, a kasnije i stvaranjem Hrvatske Republike Herceg Bosna.

Također, istaknuo je, Krug 99 smatra da bi, uzimajući u obzir stalne priče o ugroženosti pojedinih naroda, danas konkretno hrvatskog naroda, pred sud javnosti trebalo iznijeti jasne i konkretne činjenice u kom smislu je hrvatski narod ugrožen.

Podsjetio je da su neke nevladine organizacije radile takve analize koju su bile prezentirane nekim europskim vladama, a Kulenović je danas pozvao ove nevladine organizacije da javnosti predoče svoje podatke, kako bi se“ konačno ta fama o ugroženosti svela na racionalnu mjeru.“

Kulenović smatra da su u BiH ugroženi građani zato što nisu punopravni kao osobe na teritoriji cijele BiH te zbog toga što "nisu u prilici da ostvare sve elemente ljudskih prava na isti način, na svakom pedlju BiH".

Komšić je podsjetio na nastanak ideje federalizacije BiH te napomenuo da je nastala početkom 1994. godine, a konačno definirana 6. veljače na Saboru Hrvata BiH, organiziranom tijekom rata u Sarajevu.

''Iza te ideje federalizacije stajale su tada gotovo sve hrvatske i katoličke institucije koje su imale svoja sjedišta u Sarajevu, kao i neke druge institucije i političke stranke iz BiH, ali i Hrvatske. Jedina politička stranka koja nije bila za takvo rješenje za BiH bila je Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH) i već formirana Hrvatska Republika Herceg Bosna'', kazao je.

Značajnim Komšić smatra i to da je većina političkih stranaka iz Hrvatske, čak i veliki dio HDZ-a iz Hrvatske, stajao iza ideje federalizacije.

Za ideju federalizacije rekao je da ne dijeli državu već je decentralizira te da je to fleksibilno uređenje koje danas ima većina europskih zemalja.

''To je praktično uređenje, jer omogućuje da federalne jedinice sa sebe prenose vlast i, ako hoće, određene nadležnosti na državu, ili da država spušta određene nadležnosti na federalne jedinice, koje onda mogu spuštati određeni dio svoje vlasti na lokalne zajednice'', pojasnio je.

Suština je, kaže, u tome da su federalne jedinice dio federacije kao države, lojalne su toj državi te da imaju samo one nadležnosti koje im federalna država prenese.

Međutim, napomenuo je da se HDZBiH, koji je nekad bio protiv, sada se zalaže za federalizaciju BiH.

''Ne znamo do kraja o čemu se točno radi. Vrlo je zanimljiva ta evolucija u njihovom mišljenju, od otvorenog protivljenja i neprijateljskog stava o toj ideji, do ove propagande koja je vezana za neku novu federalnu koncepciju'', kazao je Komišić.

Naglasio je da je potrebno vidjeti o čemu se radi, odnosno da li se radi na unaprjeđenju federalnog koncepta usvojenog u Washingtonu ili o vraćanju na koncepciju federalizacije kojom bi se država etnički podijelila.

Komšić tvrdi da federalna koncepcija BiH ima svoj unutarnji kvalitet te da washingtonski sporazum nije iskorišten do kraja, jer je Federacija BiH u Washingtonu zamišljena kao federalizacija cijele BiH.

Mašić je napomenuo je da je na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH predložio Rezoluciju o osudi svih inicijativa za federalizacijom koje vode daljnjim etno-nacionalnim podjelama i jačanju separatističkih tendencija.

''BiH jeste potrebna i decentralizacija i regionalizacija, a nipošto, nikako i ni po koju cijenu etnička federalizacija'', podvukao je, dodajući da narodi BiH nisu nositelji suvereniteta i da BiH nije nastala kao odluka tri naroda već je povijesno država svakog njenog građanina, koji kao pojedinac nosi taj suverenitet.

Još je istaknuo da etnička prava ne smiju niti mogu ikada biti iznad prava svakog građanina da bude slobodan u svakom dijelu BiH.

Rezoluciji koju je predložio, kaže, nije cilj da "odgovara na bilo čije nedosanjane snove, aspiracije i težnje, a pogotovo ne tzv. Hrvatskog narodnog sabora", kojeg, kako je rekao, treba tretirati kao i svaku drugu nevladinu organizaciju u BiH.

Mašić smatra da je federalizam, kako ga zagovaraju član Predsjedništva BiH Dragan Čović i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, definitivno put u nestanak države BiH.

''Oni i u zemlji i izvan nje koji to ne vide, definitivno nisu dobronamjerni prema državi BiH'', naglasio je.

Zaključio je da federalizam koji isključivo ima etnički kriterij "jeste samo lijep naziv za politički šovinizam koji u konačnici neminovno vodi do fašizma, što je povijest i pokazala".